Oni koji su eksperiment nazvali ludim, uključujući sociologe, predviđali su katastrofu, humanitarne organizacije protestovale su uz rečenicu: “Ovo je okrutno. Finansirate ovisnike”
Velik broj beskućnika širom svijeta godinama se bori da izađe iz začaranog kruga siromaštva i bijede. I, iako se to često pogrešno tumači, većina njih nije na ulici zbog ovisnosti, već zbog nepredviđenih životnih problema poput razvoda, bolesti ili gubitka posla, koji su ih doveli do ruba.
Kako bi testirali koliko nova prilika i resursi mogu promijeniti život, gradske vlasti u Stockholmu 2019. godine pokrenule su neobičan eksperiment koji su mnogi nazvali ludim. Odabrali su 50 beskućnika i svakome dali 100.000 švedskih kruna (oko 10.000 eura). Bez ikakvih uslov, nadzora ili pravila.
Novac su sudionici mogli trošiti kako žele, na piće, kocku, rasipanje ili ulaganje.
Oni koji su eksperiment nazvali ludim, uključujući sociologe, predviđali su katastrofu. Smatrali su da će 80 posto učesnika u roku od mjesec dana potrošiti novac na alkohol i droge. Humanitarne organizacije protestovale su uz rečenicu: “Ovo je okrutno. Finansirate ovisnike.”
Ipak, rezultati objavljeni godinu dana kasnije iznenadili su javnost. Čak 72 posto učesnika više nisu bili beskućnici. Većina je iznajmila stanove i našla posao, dok su tri osobe pokrenule vlastite male firme.
Da, neki su potrošili novac na alkohol, 11 od 50 ljudi, ali većina je iskoristila priliku da se ponovno podigne, piše Dnevno.hr.
Jedan od učesnika kupio je alat i postao vodoinstalater.
- Bio sam beskućnik sedam godina, ne zato što sam alkoholičar, već zato što me niko nije htio zaposliti bez adrese. Bio je to začarani krug, ispričao je. Drugi je platio najam šest mjeseci unaprijed, upisao kurseve programiranja i danas radi u IT sektoru.
Eksperiment je pokazao nešto važno: većina beskućnika nisu “slomljeni alkoholičari”. To su obični ljudi koji su jednom napravili pogrešan korak, razvod, bolest, gubitak posla i potom upali u spiralu pada. Takvima ne trebaju propovijedi o moralu niti beskonačni programi “socijalne adaptacije”.
Foto: ilustracija
