U protekle dvije godine, od početka primjene mjera za poticanje povratka iseljenika, u Hrvatsku se vratilo 298 ljudi. No, zanimljivo je primijetiti da je najveći broj povratnika smješten u Osječko-baranjsku županiju, gdje se vratilo 44 osobe, slijedi Brodsko-posavska sa 31 povratnikom, dok je Grad Zagreb zabilježio povratak 28 ljudi.
Što se tiče porijetla povratnika, većina njih, čak 216, došla je iz Njemačke. Ovaj podatak sugerira da su mjere za povratak iseljenika, barem kada je riječ o Njemačkoj, ostvarile nekakav uspjeh. Međutim, demograf Stjepan Šterc izražava svoje sumnje u djelovanje tih mjera.
“Ja bih čak rekao da je to servirano hrvatskoj javnosti zbog ostavljanja dojma. I nakon onih prvih rezultata popisa stanovništva 2021. koji su bili katastrofalni, pa eto da se pošalje poruka koja zapravo nije strateška poruka vezana za povratak iseljeništva”, ističe Šterc.
Ovaj sukob između statističkih podataka i ocjene stručnjaka ukazuje na potrebu za kritičkim razmatranjem djelovanjem mjera povratka iseljenika te poziva na širu analizu i evaluaciju politika koje su implementirane kako bi se potaknuo povratak iseljenika.
U središtu pažnje ostaje pitanje kako stvarno potaknuti povratak iseljenika i pružiti im održive uslove za nastavak života u svojoj državi. Ovo pitanje postaje sve važnije u svjetlu globalnih promjena i pandemijskih izazova koji utječu na migracijske obrasce širom svijeta.
