Vrijednost i odlike petka i džume namaza

Niko od islamskih učenjaka ne osporava to da je petak najbolji dan u sedmici i najbolji dan u kome je izašlo sunce. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik ,s.a.v.s., rekao: ”Najbolji dan koji je sunce obasjalo je petak: u njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden u Džennet i u njemu je izveden iz Dženneta i samo se u petak može desiti Sudnji dan.”[1] Preveo: Salih ef. Haušić

Uzvišeni Allah je ovaj sveti dan ostavio za ovaj ummet i njime ga je počastio, a to je uskratio jevrejima i kršćanima. Ebu Hurejre i Ebu Huzejfe, r.a., prenose od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., hadis: ”Uzvišeni Allah dao je da oni koji su bili prije nas zalutaju po pitanju ovoga svetog dana (jevmul-džumu’a). Jevreji su odabrali subotu, kršćani nedjelju, pa je Allah doveo nas i uputio nas na petak. On je učinio da redoslijed bude: petak, subota i nedjelja. Na isti način kako subota i nedjelja prate petak, i oni će na Sudnjem danu dolaziti iza nas. Mi smo posljednji na ovom svijetu, a prvi kojima će  na Sudnjem danu biti presuđeno prije ostalih stvorenja.”[2]

Vrijednost odlaska na džuma-namaz

Buharija u svom Sahihu bilježi hadis koji prenosi Selman u kome se kaže da je Allahov Poslank,  s.a.v.s., rekao: ”Nema tog čovjeka koji se u petak okupa, dobro očisti i namiriše uljanim ili kakvim drugim mirisom koji se zatekne u kući, te tako, ne razdvajajući bilo koga, ode u džamiju, klanja ono što mu je propisano i pažljivo sasluša ono što imam govori, a da mu Allah neće oprostiti ono što je počinio između te i prošle džume.”

Od  Evsa Ibn Evsa es-Sekafija koji je rekao: ”Čuo sam Allahovog Poslanika,s.a.v.s. , kako kaže: ‘Ko se očisti i okupa u petak, rano ustane i među prvima dođe pješke, a ne na jahalici, sjedne blizu imama i sasluša ga, a sam riječ ne progovori – za svaki će korak imati nagradu kao što se ima nagrada od godine dana dobrovoljnog posta i namaza.”’[3]

Ebu Hurejre, r.a., prenosi od Poslanika, s.a.v.s., hadis: ”Nema tog čovjeka koji se u petak okupa i što bolje očisti, i namiriše se uljanim ili kakvim drugim mirisom koji se zatekne u kući, te tako, ne razdvajajući bilo koga, ode u džamiju, klanja ono što mu je propisano i pažljivo sasluša ono što imam govori, a da mu Allah neće oprostiti ono što počini između te i prošle džume.”[4]

Odlike petka

Petak je odabran dan po mnogim stvarima i musliman treba da vodi računa o tome. S obzirom na to, navest ćemo neke odlike tog dana:

1. Jedna od odlika koje krase ovaj dan jeste i to da se u njemu nalazi čas uslišanja dove, a to je čas u kojem će Allah svakome muslimanu sigurno dati ono što zatraži.

U dva Sahiha zabilježen je hadis koji prenosi Ebu Hurejre, r.a., a u kojem se navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”U petku ima jedan čas, u kome, ako ga vjernik potrefi – obavljajući namaz – Allaha neće ni za kakvo dobro zamoliti a da mu to Allah neće dati i dovu mu uslišati.” I Poslanik, s.a.v.s., išaretio je rukom da je taj momenat kratko traje.

2. Učenje dvije sure: Es-Sedžda i El-Insan na sabah-namazu  petkom. Tako je postupao i Allahov Poslanik, s.a.v.s..

Neki islamski učenjaci to komentiraju ovako: ”Allahov Poslanik, s.a.v.s., učio je te sure petkom u zoru zato što one sadrže ono što je bilo i ono što će se desiti petkom. Te dvije sure govore o stvaranju Adema , a.s., povratku stvorenja Allahu i njihovom ponovnom proživljenju, a sve to desit će se petkom. Zato njihovo učenje petkom predstavlja podsjećanje ummeta na ono što se desilo u tom danu i na ono što će se u njemu desiti. A ajet sedžde u suri El-Insan i suri Es-Sedžda došli su usput i klanjač te sure  ne uči zbog sedžde koja se nalazi u njima, nego zbog toga što je sunet učiti te sure. Klanjač će kada naiđe na ajete sedžde, učiniti sedždu u namazu,.

3. Lijepo je petkom mnogo donositi salavat na Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Evs b. Evs, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,: ”Petak spada u vaše najbolje dane. U njemu je stvoren Adem, u , u njemu je i umro. U njemu će se desiti puhanje u sur, i u njemu će se desiti uništenje svega. Zato petkom mnogo donosite salavat na mene, jer se vaš salavat meni predočava.” Prisutni upitaše: ”Allahov Poslaniče, kako će ti se predočiti naš salavat kada tvoje tijelo istruhne?!” On reče: ”Uzvišeni Allah zabranio je zemlji da jede tijela vjerovjesnika.”[5]

Imam Šemsuddin Muhammed b. Ebu Bekr ibn Kajim El-Dževzi kaže: ”Allahov Poslanik, s.a.v.s., je velikan svih ljudi, a petak je najodabraniji od svih dana, i zato je salavat na Poslanika u tom danu posebna privilegija koja nikome drugom ne pripada, osim njemu. Pored toga, postoji i druga mudrost (odabranosti petka) koja se ogleda u tome da je svako dobro ovog i budućeg svijeta ummet dobio preko Poslanika, s.a.v.s., i tako im je Uzvišeni Allah preko njega dao dobra oba svijeta, a najviše od tih dobara došlo im je petkom. U tom danu bit će proživljeni i u tom danu će nastaniti svoje dvorce u Džennetu. Petak je također i dan uvećavanja nagrada[6] po ulasku u Džennet, i to je praznik vjernika na dunjaluku, dan u kome Uzvišeni Allah udovoljava njihovim potrebama i dan u kome ne odbija njihove dove. Sve se to postiže zahvaljujući Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i zato mu trebamo biti zahvalni i hvaliti ga i dati mu dio prava koje mu pripada, a to ćemo postići donoseći često salavat na njega petkom, danju i noću.

4. Pohvalno je uoči petka ili u petak učiti suru El-Kehf.

Ebu Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ”Onaj ko bude petkom učio suru El-Kehf, imat će svjetlo koje će mu svijetliti između dvije džume!” [7]

Šta je petkom lijepo raditi

Neke od lijepih navika i postupaka o kojima je potrebno voditi brigu i redovno ih prakticirati su:

1. Očistiti se

Osim kupanja, potrebno je i dodatno čišćenje koje se ogleda u otklanjanju neprijatnih mirisa i onoga što ih uzrokuje, kao što su dlake za koje je Zakonodavac naredio da se uklone. Tako je preporučeno: uklanjanje dlaka ispod pazuha i sa stidnih mjesta, skraćivanje brkova i rezanje nokata. Međutim, ovo nije obavezno činiti svakoga petka, nego kada prekomjerno naraste. Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporučio je navedeno ne prelazi  četrdeset dana.

2. Namirisati se

Sunnet je namirisati se petkom. Abdurrahman b. Ebu Seid el-Hudri , y , prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Dužnost svakog punoljetnog muslimana je petkom se okupati, misvakom zube očistiti i, ako ima mirisa, namirisati se.”[8]

Imam Nevevi rekao je: ”Sunnet je i korištenje misvaka i mirisa.”

3. Upotreba misvaka

Hadisi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ukazuju na to da je čišćenje zubi misvakom u  petak sunnet, što potvrđuje i prethodno navedeni hadis koji prenosi Abdurrahman b. Ebu Seid, r.a, kao i mnogi drugi hadisi koji potiču na korištenje misvaka prije svakog namaza.

4. Poraniti u džamiju na džuma-namaz

Za rani odlazak u džamiju obećana je velika nagrada, kao što to kaže Poslanik, s.a.v.s., ”Ko se u petak okupa, onako kao što se kupa zbog džunupluka, a zatim u prvom satu ode u džamiju, imat će nagradu kao da je za kurban žrtvovao devu; ko ode u drugom satu, imat će nagradu kao da je za kurban zaklao kravu; ko ode u trećem satu, imat će nagradu kao da je za kurban zaklao rogatog ovna; ko ode u četvrtom satu, imat će nagradu kao da je žrtvovao kokoš, a ko ode u petom satu, imat će nagradu kao da je žrtvovao jaje. Kada se imam pojavi na minberu, meleki se okupe da slušaju hutbu.” [9]

5. U džamiju ići pješice, a ne prijevoznim sredstvom

Imam Nevevi u djelu Šerhul-muhezzeb kaže: ”Dokazi koje navodi imam Šafija i njegovi učenici ukazuju da je poželjno na džumu ići pješice, smireno i dostojanstveno. Tako misli i većina ashaba, tabiina i islamskih učenjaka iz kasnijih generacija.”

Imam Hasan kaže: ”Tako mi Allaha, to nije odlazak (žurba) nogama – jer njima (ashabima) je bilo naređeno da na namaz dolaze smireno i dostojanstveno – nego je to odlazak srcem, s dobrom namjerom i skrušenošću.

Katade je rekao: ”Pohititi na namaz, znači pohititi sa srcem i dobrim djelom.”

 

 

 


[1]  Hadis bilježi Muslim.
 
[2] Hadis bilježi Muslim.
 
[3] Hadis bilježi imam Ahmed, a šejh Albani ocjenjuje ga sahihom – vjerodostojnim.
 
[4] Hadis bilježi imam Ahmed, a šejh Albani ocjenjuje ga sahihom – vjerodostojnim.
 
[5] Hadis bilježe Ebu Davud, En-Nesai i Ibn Madže, a šejh Albani ga svrstava u sahih hadise.
 
[6]  Tj. petkom će gledati u Lice Uzvišenog Allaha.
 
[7] Hadis bilježi Es-Sujuti u djelu El-Džami’, a šejh Albani ga svrstava u sahih hadise.
 
[8] Hadis bilježi Muslim.
 
[9] Hadis bilježe Buharija i Muslim.