Za koja zanimanja ima, a za koja nema posla u BiH

Izbor zanimanja bitan je trenutak u životima mladih ljudi i neophodno je prije donošenja ovako važne odluka imati kvalitetne informacije o potrebama tržišta rada.

S ciljem da maturantima osnovnih i srednjih škola pruži informacije o potrebama tržišta rada, te da im olakša izbor za nastavak školovanja Agencija za rad i zapošljavanje BiH objavila je na jednom mjestu informacije o potrebama na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. Na osnovu podataka koje objavljuju institucije nadležne za domaće tržište rada, a prema broju objavljenih oglasa evidentno je da je situacija sa suficitarnim i deficitarnim zanimanjima slična već nekoliko godina. Kada je riječ o visoko obrazovanim osobama najtraženija zvanja su ona vezana za IT sektor, zatim inžinjer elektrotehnike, građevinski inžinjer, diplomirani farmaceut, te doktor medicine-specijalista, rekao je za Radio Velika Kladuša Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Pored ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih. Najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom je za prodavače i ugostitelje, posebno konobare, a i dalje su traženi operateri za unos podataka, radnici u call-centrima. 

Kada je riječ o visokokvalifikovanim i kvalifikovanim radnicima, najtraženiji su šivači, varioci, tesari, zidari, bravari. Pored ekonomista i pravnika, i dalje je najveći broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba među kriminalistima, politolozima, žurnalistima i socijalnim radnicima, ističe Pupić.

Od osoba sa srednjom stručnom spremom na evidencijama nezaposlenih je najviše ekonomskih tehničara, mašinskih tehničara, maturanata gimnazije, medicinskih sestara i saobraćajnih tehničara. Najviše nezaposlenih visokokvalifikovanih i kvalifikovanih radnika ima među vozačima motornih vozila i frizerima.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH apeluju na mlade ljude da prilikom izbora zanimanja ne vode računa o dužini ili težini školovanja, već o budućnosti i mogućnosti zaposlenja i da naučeno primjene na radnom mjestu.