fbpx Brojne reakcije: Zabrana negiranja genocida je civilizacijski čin

Brojne reakcije: Zabrana negiranja genocida je civilizacijski čin

Home

Brojne reakcije: Zabrana negiranja genocida je civilizacijski čin

Predstavnici 12 udruženja koja okupljaju žrtve proteklog rata početkom sedmice uputili su na više od 1.000 domaćih i stranih adresa pismo u kojem traže pravnu implementaciju presude Radovanu Karadžiću za genocid i zločine protiv čovječnosti putem donošenja Zakona o zabrani negiranja genocida i zločina.

Također, traže i poništavanja odlikovanja koje su vlasti Republike Srpske dodijelile Karadžiću i drugim presuđenim ratnim zločincima. 

Pisma su upućena Uredu Visokog predstavnika, članicama Vijeća za implementaciju mira, zastupnicima i delegatima oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta Federacije, svim članovima Evropskog parlamenta, te rukovodstvu Evropske komisije i Vijeća Evrope, Ujedinjenim nacijama i drugim organizacijama i institucijama koje se bave pitanjima ljudskih prava.

Njihova inicijativa naišla je na podršku predstavnika političkih stranaka iz Federacije BiH, dok je, sa druge strane, iz Republike Srpske odgovor došao u petak na konferenciji "Srebrenica, stvarnost i manipulacije”, organiziranoj u Banjoj Luci, prenosi vijesti.ba.

Delagat u Domu naroda PSBiH Denis Bećirović (SDP) smatra da je, gotovo 25 godina nakon Dejtona, jako važno da se najviši zakonodavni organ u BiH na vrlo jasan i principijelan način očituje u vezi s pitanjem kao što je počinjeni genocid nad Bošnjacima, kao i prema svim drugim ratnim zločinima u BiH.

- Nažalost, živimo u zemlji u kojoj već 20 godina imamo, ja bih rekao, jednu koliziju između dva ideala – ideala mira i ideala pravde. Mir je uspostavljen krajem 1995. ali mi gotovo dvije i po decenije nemamo pravde. Mislim da je obaveza i međunarodne zajednice da pomogne da dođemo do minimuma pravde u BiH. Smatram da je pravda neophodan preduslov za budućnost BiH i održivo pomirenje u našoj zemlji - naveo je Bećirović.

Poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Alma Čolo (SDA) je kazala kako misli da se ponovno mora pokrenuti pitanje donošenja zakona o zabrani negiranja genocida i zločina na državnom nivou, ali da nije optimist, "jer 13 poslanika iz RS-a će opet glasati protiv".

- Imamo pravosnažne presude kojima je dokazan genocid, dokazani zločini protiv čovječnosti, dokazani ratni zločini i znači da, po Rezoluciji UN-a iz 2001. godine koja govori o odgovornosti država, jedna od satisfakcija je priznanje da je to učinjeno. Svako onaj ko negira da je to počinjeno, on kriši međunarodne obaveze - smatra Čolo.

Da je zabrana negiranja genocida civilizacijski čin, kao što je i ukidanje svih oblika diskriminacije – uključujući negiranje prava na upotrebu maternjeg jezika, smatra zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Damir Arnaut (SBBBiH).

– I za takve stvari ću se uvijek grčevito boriti bez obzira na sve plitke umove koji mi se suprotstave – poručio je Arnaut.

Predsjedavajući Kluba zastupnika Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dženan Đonlagić je kazao da će taj klub uvijek podržati inicijativu za donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina.

Po njegovim riječima, razlog je civilizacijskog karaktera. Kaže da je "ovo pitanje da li ste na strani jedne norme civilizacijske tekovine ili niste".

Ovaj zakon je potreban svim građanima BiH, smatra poslanik u Predstavničkom domu PS BiH Predrag Kojović (Naša stranka).

- Njegovo usvajanje bi označilo momenat našeg sazrijevanja kao društva i znak da smo iz nacionalističkog zla devedesetih naučili barem nešto i da smo novim generacijama mladih ljudi u BiH spremni omogućiti da žive u boljem, naprednijem društvu od ovoga u kojem sada živimo i u kojem oni, očigledno, ne žele da žive - poručio je Kojović.

O tome da će prepreka usvajanju jednog ovakvog zakona ponovo doći iz Republike Srpske svjedoče riječi predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, koji je u petak izjavio u Banjoj Luci da treba osuditi svaku vrstu zločina koji je počinjen, ali da "Bošnjaci pokušavaju da izgrade mit o Srebrenici".

- To je lažan mit, taj mit ne postoji - ustvrdio je Dodik u izjavi novinarima, uoči konferencije o temi “Srebrenica, stvarnost i manipulacije” u Banjoj Luci.

Također je istvrdio da se "pokušava očuvati priča o Srebrenici putem donošenja zakona o zabrani negiranja onog što se desilo, što govori da je to na staklenim nogama”.

Inače, Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 26. februara 2007. godine Presudu o predmetu BiH protiv Srbije i Crne Gore zbog kršenja Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Presudom je utvrđeno da su bosanski Srbi osmislili i implementirali genocid u i oko Srebrenice, kao i da je genocid počinjen u ime vlasti Republike Srpske.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) je za zločine u Srebrenici optužio ukupno 21 osobu. Nekadašnji general Drinskog korpusa Radislav Krstić je 2001. godine postao prvi optuženik osuđen za genocid te je dobio 46 godina zatvora, koja je nakon podignute žalbe 2004. godine smanjena na 35 godina zatvora. Krstić je bio prvi Evropljanin osuđen za genocid od nekog međunarodnog suda nakon Nürnberškog procesa

Objavio: Sat, 13/04/2019 - 10:44

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top