Zašto Dodiku smetaju sudije i tužioci?

.
Miješanje u sve aspekte društva je jedan od najeklatantnijih primjera kako društvo klizi u autokratiju, a kako bi se to spriječilo, neophodne su smjene nosilaca vlasti, ali ne pravosudnih, nego izvršnih, kazao je Bubonjić

Posljednje izjave Milorada Dodika o radu tužilaca na istrazi ubistva policajca u Prijedoru sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) vide kao pritisak na rad pravosuđa, te nagovještaj skorog nastavka procesa formiranja entitetskog pravosudnog regulacionog tijela i pokretanje procedure gašenja Posebnog odjeljenja za kriminal i korupciju.

Poznati po zatvorenosti, izbjegavanju javnosti i komentarisanju političara, tužioci i sudije u Bosni i Hercegovini odlučili su javno reći da im se nisu svidjele posljednje poruke člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika upućene tužiocima koji rade na istrazi ubistva policajca u Prijedoru. Oni su u posljednja dva dana direktno “optužili” Dodika da pravi politički pritisak na rad pravosuđa.

Šef SNSD-a kritikovao je odluke i postupanje tužilaca te ih optužio da štite umjesto da pronalaze ubice Radenka Bašića, načelnika Sektora kriminalističke policije u Prijedoru.

Za člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Mustafu Šabića nije bilo dileme da se institucija koja upravlja radom pravosuđa u BiH mora oglasiti.

- Jer se očigledno radi o neprimjerenom pritisku na rad tužilaštva - naveo je u pismenom odgovoru BIRN-u BiH.

U ponedjeljak tokom dana VSTV-a je saopštenjem osudio Dodikove izjave, a dan ranije je to uradilo i Udruženja tužilaca RS RS.

Dodikovo kritikovanje Okružnog javnog tužilaštva u Prijedoru i Republičkog javnog tužilaštva, naročito Posebnog odjeljenja tog tužilaštva koje istražuje najteže oblike organizovanog kriminala i korupcije, predstavlja politički pritisak na rad pravosuđa, slažu se sagovornici sa kojima je razgovarao BIRN BiH.

Problem sa sudijama i tužiocima

Dodik koristi tragediju u Prijedoru, gdje je ubijen načelnik Sektora kriminalističke policije, za nastavak obračuna sa pravosuđem i stavljanja pravosuđa pod vlastitu kontrolu, smatra urednik portala Buka Aleksandar Trifunović. Dodik je pokušaj potpune kontrole nad pravosuđem već najavio, dodaje on, nagovještajem formiranja entitetskog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

- Milorad Dodik ima problem sa sudijama i tužiocima, pogotovo sa onima koji ne sude po njegovoj volji, od kada se bavi politikom - kaže Trifunović podsjećajući na Dodikovu izjavu datu dok je bio predsjednik Vlade Republike Srpske da "neće dozvoliti da njemu sude sudije muslimani".

- Sada vidimo da mu smetaju i sudije i tužioci Srbi ako ne sude po njegovoj volji. On ne bi smio, kao javna politička ličnost, uopšte da komentariše ni rad pravosudnih institucija ni pojedinaca u pravosuđu - kaže Trifunović.

Dodik je na konferenciji za novinare održanoj 25. marta 2022. godine naveo kako je razočaran time što je Tužilaštvo u Prijedoru oslobodilo osumnjičene koje je policija privela a za koje su prezentirani dokazi u vezi sa ubistvom načelnika policije.

- Razgovarao sam sa mnogo policijskih službenika, stanje u policiji je takvo da svi oni traže brzu akciju i spremni su da rade. Isto tako rekli su da mnoge njihove akcije protiv kriminala padaju jer nemaju adekvatnu saradnju tužilaštava - kazao je Dodik tada, dodavši kako budžet Republike Srpske plaća tužioce te da će se razmisliti o nastavku te prakse.

On je i ranije najavljivao prekid finansiranja pravosudnih institucija u Republici Srpskoj te inicirao pokretanje postupka uspostavljanja entitetskog VSTS-a u proceduri Narodne skupštine uprkos upozorenjima međunarodnih organizacija i ambasada da će takav potez stvoriti paralelne pravosudne strukture i niz pravnih nesigurnosti.

U januaru je u Narodnoj skupštini usvojen Nacrt zakona o VSTS-u Republike Srpske. Ovaj tekst predviđa formiranje entitetskog Savjeta sa nadležnostima koje već ima državni VSTV.

Napadi nisu slučajnost

Trifunović vjeruje da je Dodikov cilj da se napusti pravosuđe na nivou BiH i formira VSTV na nivou RS-a, što ostavlja ključnim pitanje “da li se sve radi da se pravosuđe stavi pod potpunu kontrolu”.

On vjeruje da je krajnji cilj i ukidanje Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske. Na korak smo od ukidanja Posebnog odjeljenja Republičkog tužilaštva RS-a, kaže on.

- To je njegov cilj, jer on već ima kontrolu nad svim ostalim u RS-u. Pritisak je ogroman na to odjeljenje jer nije pitanje šta je to tužilaštvo do sada uradilo, i ja nemam puno riječi hvale za njihov dosadašnji rad, već je pitanje šta u tom tužilaštvu pripremaju. Očekujem da će se to tužilaštvo izboriti sa tom pričom, a javnost mora sve da prati i da reaguje jer je to priča od velikog interesa za javnost - kaže Trifunović.

Posebno odjeljenje Republičkog tužilaštva je u posljednjih godinu dana pokrenulo nekoliko postupaka protiv istaknutih osoba, podsjeća novinar i urednik poslovnog portala Capital Siniša Vukelić. Najzvučniji su postupci pokrenuti protiv sada već bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo RS-a Branislava Zeljkovića, zbog sumnjivih nabavki za vrijeme pandemije, i protiv bivšeg predsjednika Vlade RS-a Aleksandra Džombića, zbog sumnji u nezakonite dodjele kredita Investiciono-razvojne banke Republike Srpske. Zeljković je član stranke Ujedinjena Srpska, na čijem čelu je Dodikov koalicioni partner Nenad Stevandić, dok je Džombić član SNSD-a.

Komentarišući hapšenje iz Beograda sa otvaranja spomenika Stefanu Nemanji, Dodik je u septembru 2021. godine kazao da bi volio da se dokaže da su hapšenja opravdana, ali da će biti “veoma kritičan ako se pokaže da je u pitanju zloupotreba pravosudnog sistema”, prenio je portal Mondo.

Vukelić vjeruje da napadi na Republičko tužilaštvo sada nisu slučajnost.

- Sada kada se čini da bi nešto moglo da počne da se mijenja, kada je podnesena prijava i pokrenut proces protiv bivšeg premijera Aleksandra Džombića i nekih drugih, Dodik se odjednom sjetio da oni ne rade baš kako bi on želio. Zemlja u kojoj političari prozivaju tužioce i u kojoj se tužioci boje političara nije uređena i pravedna zemlja - kaže Vukelić.

Reakcija tužilaca

Na napade Milorada Dodika reagovalo je Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske. Oni su saopštili da su Dodikove izjave neprimjerene, da je iznio niz neistina i pokazao nepoznavanje procesa u postupanju službenih lica i tužilaca. Dodik je optužio tužioce da su u sprezi sa kriminalcima i da na slobodu puštaju osumnjičene za ubistvo policijskog načelnika.

- Član Predsjedništva BiH u svojoj izjavi poziva se na informacije koje je navodno dobio iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, pa se samim tim postavlja pitanje ko je takve informacije plasirao i sa kojim ciljem, ali istovremeno nameće i zaključak da je upravo plasiranje ovakvih informacija učinjeno s namjerom da se istraga skrene u pogrešnom pravcu, prikriju propusti određenih policijskih službenika učinjeni prilikom provođenja mjera bezbjednosti načelnika Radenka Bašića, a za učinjene propuste okrive tužilaštva”, navodi se u saopštenju Republičkog tužilaštva.

Dodikovo ponašanje, nazivajući ga svjesnim miješanjem u istragu, oštro su osudili i iz Udruženja tužilaca Republike Srpske. Oni su najavili da će hitno tražiti zaštitu od Ministarstva pravde Republike Srpske. Živana Bajić, predsjednica Udruženja tužilaca Republike Srpske, za BIRN BiH je kratko rekla da za sada nema ništa detaljnije da kaže osim onoga što je to udruženje već saopštilo.

Pravni savjetnik člana Predsjedništva Milorada Dodika i bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija nije odgovorio na zahtjev za komentar o Dodikovim izjavama o tužiocima.

Advokatica iz Banjaluke Jovana Kisin navodi da Dodikove prozivke i opaske na račun pravosuđa nisu prvi primjer otvorenog uticaja politike na pravosuđe u BiH. Moguća razlika u odnosu na ranije slučajeve postoji u činjenici da je tužilaštvo po prvi put reagovalo i po prvi put uputilo javnu kritiku na račun Dodika, objašnjava Kisin. Ona podsjeća da je i Republičko tužilaštvo godinama ćutalo i “širom otvorilo vrata političarima da sebi daju slobodu uticaja na pravosuđe”.

Miješanje u sve aspekte društva

- Da li je trenutna reakcija Tužilaštva samo kap koja je prelila čašu, ili je ovo dokaz ogromne koncentracije moći u jednom čovjeku – da je čak i pravosuđe prinuđeno braniti se iz straha da će izgovorene optužbe izvršiti preveliki uticaj na građane, veliko je pitanje - kaže Kisin.

Ona vjeruje da je reakcija trebala uslijediti i nakon što je premijer entiteta Radovan Višković javno prozvao sudiju iz Prijedora koji je u presudi utvrdio nezakonit rad Republičkog štaba – kada je jedan poslanik na sjednici Narodne skupštine iznio informacije iz istrage u toku, poslije, kako je tada izjavio, kafe sa tužiocem – ali i usljed ostalih mnogobrojnih primjera miješanja, uticanja i puštanja informacija koje nikako nisu smjele izaći iz Tužilaštva i suda, kao i Ministarstva unutrašnjih poslova.

- Nezavisnost i nepristrasnost kao osnovni postulati rada pravosuđa, samostalnost kao glavni način rada Tužilaštva, jesu zakonske i ustavne kategorije koje bi trebale garantovati vladavinu prava a o kojoj građani BiH mogu samo da sanjaju - kaže Kisin.

U svojoj reakciji u ponedjeljak VSTV je pružio podršku “profesionalnom i nepristrasnom radu Republičkog tužilaštva i Okružnog tužilaštva u Prijedoru”.

Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da je Dodik napravio pritisak na nepristrasan rad tužilaca jer je „sebi dopustio da ugrozi jednu od najvećih ‘svetinja’ demokratskog društva – tripartitnu podjelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

Bubonjić objašnjava kako upravo primjer Dodika pokazuje koliko je princip smjenjivosti važan u modernim demokratijama te kako predstavnici izvršne vlasti koji “monopoliziraju” institucije veoma lako mogu prerasti u suprotnost demokratije – autokrate ili diktatore.

- Miješanje u sve aspekte društva je jedan od najeklatantnijih primjera kako društvo klizi u autokratiju. Kako bi se to spriječilo, neophodne su smjene nosilaca vlasti, ali ne pravosudnih, nego izvršnih - smatra Bubonjić.

U isto vrijeme dok Dodik kritikuje rad pravosuđa, državni tužioci protiv njega provode istragu o kupovini vrijedne nekretnine u Beogradu, zbog čega je nedavno saslušan.