Zašto su strankama važni kantoni: Oličenje stvarne vlasti i budžeti teški stotine miliona KM

U postizbornom periodu u pregovorima o koalicijama za formiranje vlasti za sada najviše energije političke stranke troše na kantone. Zacrtavaju želje i pozicije. U pojedinim kantonima to naročito ima smisla i dobija na značaju, kada se zna da zbog godišnjih budžeta stranke u nekim kantonima imaju stvarnu vlast i veću mogućnost djelovanja.

Najprimamljiviji kolač vlasti je onaj u Kantonu Sarajevo, gdje šest stranaka uveliko pregovara o formiranju vlasti bez SDA.

SDP, Demokratska fronta i Naša stranka koje čine lijevi blok s jedne strane te Narod i pravda, SBB i Nezavisna bosanskohercegovačka lista s druge strane gotovo svake sedmice održavaju sastanke te najavljuju vlast bez SDA. Ipak, i među tih šest stranaka postoje različita gledišta o tome koga bi trebalo podržati i ko bi trebao dobiti premijersku funkciju.
 

Budžet kao "zlatna koka"



Načelno sve stranke poručuju da ih funkcije ne zanimaju, već programi. Ipak, neminovno funkcije moraju doći na dnevni red. 

U razgovoru za Klix.ba predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković poručuje da neće insistirati ni uslovljavati funkcijama.

"O tome ćemo razgovarati kada završimo važnije stvari - principe, mjere i program. To će biti vrlo brzo. Ne uslovljavamo nikakvom funkcijom ovu koaliciju, iako nam po političkom bontonu pripada pozicija premijera. Mi uslovljavamo naše učešće usvajanjem zakona koji se tiču porijekla imovine političara, stranačkog zapošljavanja i kontrole javnih nabavki", kazao je Konaković.

S druge strane Demokratska fronta poručuje da ne želi podržati Konakovića, kao bivši kadar SDA, već predlaže da premijer bude iz Naše stranke, računajući da SDP, DF i Naša stranka, zajedno, kao neformalni lijevi blok imaju najviše zastupnika.

A zašto je strankama važno da imaju vlast u Kantonu Sarajevo. Brojke govore same za sebe. Godišnji budžet ovog kantona iznosi skoro 770 miliona KM, plus budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja koji iznosi blizu 300 miliona KM, što je, ne računajući otplatu vanjskog duga, više od budžeta RS.

Ti iznosi možda i najbolje ilustruju koliku moć preuzima buduća vlast. Implementiranje tog novca kroz projekte te zdravstveni, ali i obrazovni sistem najbolje pokazuju zašto je mnogima toliko stalo da se vlast prije formira u kantonima, umjesto na državnom i federalnom nivou.
 

Ključni kantoni



Gotovo ista priča je i u Zeničko-dobojskom kantonu. Najbliži za formiranje vlasti je blok koji predvode SDP i Nezavisni blok, uz Našu stranku, SBB, SBiH, DF i ASDA.

Nezavisni blok je već izašao s prijedlogom za premijersku poziciju i to Amru Mehmedić. Ipak, za to će im trebati podrška ostalih, a prije svega SDP-a koji također ima ambicije za tu funkciju.

Godišnji budžet ZDK je blizu 320 miliona KM, uz budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja koji iznosi 174 miliona KM.

U Tuzlanskom kantonu SDP, kao stranka koja je osvojila najveći broj glasova, predvodi pregovore za buduću vlast, gdje će SDA biti opozicija.

Poziciju premijera će najvjerovatnije dati SDP, ali i preuzeti najveću odgovornost s obzirom na godišnji budžet od 384 miliona KM, uz budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja od 230 miliona KM.

U Unsko-sanskom kantonu bi također moglo biti zanimljivo kada je riječ o formiranju vlasti. Iako će SDA imati najveći broj zastupnika u Skupštini, SDP, DF, Naša stranka, Nezavisni blok, SBB te ASDA bi mogli bez njih formirati vlast.

Poređenja radi, godišnji budžet USK iznosi skoro 224 miliona KM, dok je budžet ZZO nešto viši od 100 miliona KM.

U kantonima koje smo izdvojili jasno se može vidjeti da su budžeti izuzetno primamljivi te to nesumnjivo utječe i na motivisanost političkih stranaka da formiraju vlast.

Šta će se dešavati na nivou FBiH i države za sada se mnogo ne govori i cijela priča je u drugom planu dok se čeka odluka o načinu popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH.