Home

Zbog borbe za preživljavanje građani ulaze na minirane terene: Bosanci ginu sakupljajući drva i željezo

19 Sep

Zbog borbe za preživljavanje građani ulaze na minirane terene: Bosanci ginu sakupljajući drva i željezo

Iako su od završetka rata prošle više od dvije decenije, životi više od pola miliona stanovnika Bosne i Hercegovine i dalje su ugroženi minama.

Posljednja tragedija u Trepavama na planini Ozren, gdje je u eksploziji protupješadijske odskočne mine poginuo D. J. (37), dok je teško ranjen E. B., očit je primjer da je borba za egzistenciju postala sve surovija, ali i pokazatelj da od ove problematike ne treba okretati glavu. Nezaposleni mještani sela Devetak, iako svjesni da riskiraju svoje živote, krenuli su u sječu šume jer je prodaja drveta jedini način da prehrane svoje porodice.  

 

Riskiraju živote

Također, nerijetko se dešava da sakupljači sekundarnih sirovina svjesno ulaze u sumnjiva i rizična područja uprkos upozoravajućoj tabli na minsko polje. 

Stručnjaci tvrde da mještani u blizini minskih teritorija često ne prijavljuju pronalazak neeksplodiranih ubojitih sredstava zaostalih iz rata ili ih jednostavno bacaju na smetljišta, zbog čega stradaju nedužni građani.

S druge strane, rješavanje problema mina dodatno otežava činjenica da pojedini svjesno uklanjaju i uništavaju upozoravajuće natpise i table, tvrdi Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ).

- Poslije više od 20 godina od kraja ratnih dešavanja mine su i dalje veliki problem u BiH, a svijest ljudi u tom pogledu vrlo je niska. Iako znaju da je određeno područje opasno, uvijek će se naći pojedinac koji će ući u taj predio da izvlači stabla i riskirat će svoj život. Da stvar bude gora, često povedu sa sobom i članove porodice, djecu. Imali smo primjera gdje su mještani skidali željezo s neeksplodiranih sredstava, sve s ciljem da prežive i prehrane porodicu. Međutim, za takve rizike nema logičkog objašnjenja - ističe Solak.

On navodi da je oko 1.100 kvadratnih kilometara bh. područja još minirano, a deminiranje tih teritorija još visi u zraku zbog nedostatka novčanih sredstava.

- Imamo Republičku civilnu zaštitu i Federalnu kao odgovor države na ovakve probleme. Osim tih, tako reći, Vladinih kompanija, trebali bismo kao rješenje osnovati još neke dodatne ili, jednostavno, pojačati kapacitete postojećih. Nažalost, na našem području, ako se nešto dobro napravi, onda se samo gleda kako to da se zloupotrijebi. Mi često upozoravamo i savjetujemo o opasnostima mina, kako kroz društvene mreže tako i putem medija - zaključio je Solak.

Minsko polje u mjestu Devetak, općina Lukavac, u kojem je proteklog vikenda život izgubio D. J., poznato je odranije po minskim incidentima, kaže Miodrag Gajić, savjetnik za informiranje u Centru za uklanjanje mina BH MAC.

- Ta lokacija je vrlo kompleksna po pitanju minskih polja. Ljudi u tom kraju već 20 godina eksploatiraju šumu, znakovi za opasnost su bili pomjerani. Naši ljudi godinama izlaze na taj teren i postavljaju znakove, ali građani i dalje izlaze na svoju odgovornost - kazao nam je Gajić. 

55

Ugrožena mjesta

On napominje da trenutna veličina sumnjive površine iznosi 1.081 kvadratni kilometar ili 2,2 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH.

- Među deset najugroženijih općina u BiH su Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš - napominje Gajić.

Prema njegovim riječima, obilježenost minskih polja je maksimalna. Zbog teških nesreća građani su shvatili ozbiljnost situacije.

- U BH MAC-u radi se nova strategija protuminskog djelovanja. Podižu se novi standardi, a u tome učestvuje i Ženevski međunarodni centar za humanitarno razminiranje. Čitava BiH je konačno shvatila da moramo ukloniti to zlo - kaže Gajić.

 

Šta kaže statistika 

Od 1992. godine od mina u BiH stradale su 8.382 osobe. U ratnom periodu, od 1992. do 1995., stradale su 6.354 osobe. U poslijeratnom periodu od mina su stradale 1.754 osobe, od čega je 613 osoba smrtno stradalo. Za 274 osobe nije poznata tačna godina stradanja. Trenutna kontaminiranost minama utječe na sigurnost oko 545.000 stanovnika ili 15 posto od ukupnog broja stanovništva u BiH.

 

(Izvor: Avaz)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top