Američki mirovni pregovarači su tokom razgovora u Berlinu poručili ukrajinskoj strani da bi, u okviru bilo kakvog sporazuma o okončanju rata, Ukrajina morala pristati na povlačenje svojih snaga iz istočnog dijela Donjecke oblasti. Tu informaciju potvrdio je dužnosnik upoznat s tokom pregovora, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti nakon završetka drugog dana sastanaka u njemačkoj prijestolnici.
Prema riječima izvora, ukrajinska delegacija je zatražila nastavak razgovora, dok je druga osoba upućena u pregovore navela da i dalje postoje ozbiljna neslaganja kada je riječ o teritorijalnim pitanjima. Razgovori su vođeni u trenutku kada se Kijev suočava s pojačanim pritiscima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da učini ustupke Moskvi kako bi se okončao gotovo četverogodišnji rat.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u Berlinu razgovarao s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, zetom predsjednika Trumpa, kao i s više evropskih lidera. Uprkos osjetljivosti tema, ukrajinski zvaničnici su u javnim istupima zadržali umjereno optimističan ton.
Ukrajinsko-američki pregovori u protekla dva dana bili su konstruktivni i produktivni, a postignut je stvarni napredak“, napisao je na društvenoj mreži X Rustem Umerov, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine, nakon razgovora u ponedjeljak. Dodao je da „američki tim, predvođen Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, izuzetno konstruktivno radi kako bi pomogao Ukrajini da pronađe put do trajnog mirovnog sporazuma“.
Među ključnim temama pregovora ostaju teritorijalna pitanja i potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u. Ukrajina je u nedjelju saopćila da je spremna odustati od ambicije pristupanja Savezu u zamjenu za čvrsta sigurnosna jamstva Zapada, ali nije bilo jasno dokle su razgovori o toj i drugim osjetljivim temama do sada stigli.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u Moskvi da je zahtjev da Ukrajina ne postane članica NATO-a jedno od temeljnih pitanja u pregovorima o mogućem mirovnom rješenju. Naveo je i da Rusija očekuje dodatne informacije od Sjedinjenih Američkih Država nakon završetka berlinskih razgovora.
Rusija je ranije proglasila aneksiju istočnih ukrajinskih regija Donjecka i Luhanska, kao i još tri regije, uključujući Krim, što Ukrajina i njeni evropski saveznici smatraju neprihvatljivim. Istovremeno, ruske snage nemaju potpunu kontrolu nad teritorijem na koji Moskva polaže pravo, uključujući približno petinu Donecke oblasti.
Predsjednik Zelenski nastoji zadržati fleksibilan pristup u odnosima s Trumpovom administracijom, ali bez ustupaka koje bi, prema procjenama, ukrajinska javnost odbacila. Prema anketi Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, 72 posto građana Ukrajine spremno je prihvatiti sporazum koji bi zamrznuo trenutnu liniju fronta uz određene kompromise.
Međutim, 75 posto ispitanika smatra da je plan koji uključuje ustupanje teritorija i ograničavanje vojske bez jasnih sigurnosnih jamstava „potpuno neprihvatljiv“. Izvršni direktor instituta Anton Hrušetskij upozorio je da bez „nedvosmislenih i obavezujućih sigurnosnih garancija“ povjerenje javnosti u mirovni sporazum ne bi postojalo.
Razgovori u Berlinu odvijaju se u sedmici koju evropski zvaničnici ocjenjuju kao ključnu za diplomatiju na kontinentu. Evropska unija bi već u četvrtak trebala odlučivati o mogućnosti odobravanja velikog zajma Ukrajini, koristeći zamrznutu imovinu Ruske centralne banke.
U tom kontekstu, ministri vanjskih poslova EU-a sastali su se u ponedjeljak u Briselu kako bi razmatrali nove sankcije usmjerene na rusku takozvanu „flotu u sjeni“ naftnih tankera. Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen izjavio je da je „trenutno najvažnije osigurati finansiranje Ukrajine“ te naglasio potrebu da Evropa pokaže jedinstvo i snagu.
Kasnije tokom večeri, razgovorima o miru u Berlinu trebali su se pridružiti predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, kao i čelnici Francuske, Velike Britanije, Italije i Poljske.
