Iako institucionalni i nevladin sektor u BiH godinama ulažu napore kako bi unaprijedili položaj žena u društvu, indeks rodne ravnopravnosti za 2024. godinu pokazuje poraznu sliku: BiH stagnira ili nazaduje u gotovo svim ključnim oblastima.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, indeks rodne ravnopravnosti izračunat je u tri oblasti: znanje, vrijeme i moć. Najveći pad zabilježen je u području “Znanje” koje obuhvata obrazovno dostignuće i sudjelovanje, gdje je indeks za 2024. iznosio 58,2 – što je pad u odnosu na 2023. (58,4) i 2022. (58,7). U ovom segmentu BiH zaostaje šest bodova za prosjekom EU (64,2).
U oblasti “Moć”, koja obuhvata političku, društvenu i ekonomsku moć, BiH je također zabilježila pad – ukupni indeks iznosi 46,3 boda (niže od prošlogodišnjih 49,1). Ipak, jedini segment koji bilježi napredak jeste politička moć, gdje se bilježi blagi rast – s 40,8 u 2022. na 44,6 u 2024. godini. Drugim riječima, žene su u BiH najzastupljenije u politici, dok u drugim sferama života gube prostor.
Najdramatičniji pad bilježi se u segmentu “Ekonomska moć”. Ovaj pokazatelj, koji obuhvata zastupljenost žena u upravama velikih firmi i Centralne banke, pao je sa 64,1 boda u 2022. na samo 43,8 u 2024. godini. Uzroci se dijelom nalaze u promjenama u upravljačkim strukturama, gdje su žene izgubile već ranije osvojene pozicije.
Dodatno zabrinjava podatak da su žene sve manje prisutne i u društvenom odlučivanju – u odborima za javno finansiranje, sportskim savezima i medijskim institucijama.
Paradoksalno, dok politička zastupljenost žena raste, njihova društvena i ekonomska moć – u svakodnevnom životu, na tržištu rada i u upravljanju resursima – dramatično opada.
