Zima steže srce

Hladnoća, magla i vlaga izazivaju suženje krvnih sudova te se javlja nedostatak kisika koji ishranjuje srce

Nagli izlazak na hladnoću kod kardiovaskularnih bolesnika može dovesti do grčenja ionako već suženih krvnih sudova i izazvati anginozni bol. Oni već znaju prepoznati anginozni napad: tup bol u srednjem dijelu grudi koji obuhvata površinu dlana i traje nekoliko minuta.  

Bol se može širiti u vrat, donju vilicu, oba ramena, mada češće u lijevu unutrašnju stranu nadlaktice i podlaktice. Nekada može biti zahvaćena i desna ruka, kao i leđni dio među lopaticama, prenosi Zdravlje u kuću.

Anginoznim napadima najviše su skloni oni koji imaju anginu pektoris ili su preležali infarkt. Međutim, izlazak iz tople sobe na minus može isprovocirati anginozni napad i kod naizgled zdravih osoba.

Zbog suženja krvnih sudova javlja se nedostatak kisika koji ishranjuje srce, što se odražava na nervne završetke u srčanom mišiću, a to pacijent osjeća kao bol. Anginozni bol ne mora uvijek biti jak i oštar. Pacijent može imati osjećaj nelagodnosti u grudima, pečenja, žarenja, probadanja ili gušenja.

Anginoznim bolom se ne smatra trenutni bol od nekoliko sekundi, ako ga bolesnik opisuje kao probadanje igle, ako je povezan s disanjem, ako je lokaliziran na malom području površine jagodice prsta, ili ako traje satima.

Anginozni napad najčešće se javlja prilikom napora, penjanja uz stepenice, na hladnoći, prilikom uzbuđenja, poslije obroka ili cigarete. Pacijentima je teško razlikovati anginozni bol od bola koji najavljuje infarkt.

Izvor: