Savjeti za zdravu ljetnu ishranu

.
Da li su hladna jela ljeti bolja za naš organizam, ili se protiv vrućine treba boriti toplim jelima? Ljeto je počelo, a mi vam donosimo odgovore na nekoliko pitanja za koje smo sigurni da vas zanimaju

Usljed vrućine i visoke vlažnosti apetit se ljeti smanjuje. Postoji vjerovanje da su vruća jela i pića, poput kafe, čaja, supa i sličnog, bolji izbor, jer povećavaju znojenje, što dovodi do boljeg rashlađivanja osobe koja takva jela i pića konzumira. Ovo je mit, jer ne samo što se od tolike vrućine nećete osjećati ugodno, nego će i znoj pogoršati stanje. Stoga se sigurno pitate da li su hladna jela i pića dobar izbor? I da i ne.
Iako su salate i rashlađena pića prijatna za konzumiranje, kuhana jela koja su ostavljena nekoliko sati na sobnoj temperaturi, da bi se tek kasnije konzumirala, mogla bi zapravo sadržavati znatan broj bakterija. Trovanje hranom tokom ljetnih mjeseci veoma je česta pojava. Opasna zona brzog razmnožavanja bakterija je na temperaturi između četiri i šezdeset stepeni Celzijusa. Vruća hrana se najčešće priprema na tački ključanja, pa se sve što se pripremi na temperaturi od najmanje sedamdeset stepeni Celzijusa, smatra sigurnim za jelo. Hladna jela bi se trebala čuvati na temperaturi od četiri stepena Celzijusa i nižoj. Idealno bi bilo da se kuhana jela konzumiraju odmah nakon pripreme. Ukoliko to nije moguće, kuhana jela se trebaju ohladiti i čuvati u frižideru, te kada za to vrijeme dođe, podgrijati i odmah jesti.
Ljuta jela takođe se smatraju saveznikom u borbi protiv vrućine. To zapravo nije tako. Istina je da određeni začini podstiču lučenje sokova za varenje, te na taj način povećavaju apetit. Recimo, u Aziji se često serviraju supe koje su ujedno začinjene i hladne, što je dupla korist.
Ljetna hrana trebala bi nam dati potrebnu energiju i hidrataciju.

Šta jesti?

Evo nekoliko savjeta kako se pravilno hraniti tokom ljeta:

  • Jedite dosta voća i povrća, posebno ono sa visokim sadržajem vode. Naročito imajte u vidu zeleno lisnato povrće, poput špinata, ali i vodenasto, kao što su krastavci.
  • Uživajte u dinji, lubenicama, paradajzu, mangu, bobičastom i ostalom sezonskom voću.
  • Osim što su rashlađena, potrudite se da pića koja konzumirate tokom ljeta budu zdrava. Stoga pijte blago-tvornu kokosovu vodu, svježe cijeđene voćne sokove bez šećera, kao i voćni milkšejk.
  • Vodu konzumirajte što više, u bilo kom obliku, jer je tokom ljeta vaše tijelo treba u većim količinama.
  • Ne zaboravite na ugljikohidrate koji vam daju energiju, poput riže, kukuruza i žitarica od neobrađenog zrna, koji su nezaobilazni u zdravoj ishrani.
  • Izbjegavajte masnu hranu, kao i pržena jela, jer se ona teško vare te vas čine još više letargičnim. Također se klonite slatkiša, to se odnosi i na zaslađena pića, jer ćete od njih više žedniti.
  • Pića koja sadrže kofein, kao i alkoholna pića, izazivaju dehidraciju. Izbjegavajte ih ili ograničite njihov unos na manju količinu.

Čime se rashladiti?

Vrele ljetne temperature mogle bi vas natjerati da posegnete za najhladnijom hranom koju imate pri ruci (ukoliko prije toga u potpunosti ne izgubite apetit). Pa ipak, imajte na umu da vas neka hladna jela, zapravo, uopšte ne mogu rashladiti. Naprimjer, punomasni sladoled bi vam zapravo mogao podići tjelesnu temperaturu, jer se takav sladoled teže vari. Da biste se zaista rashladili, isprobajte sljedeće:
ZELENA SALATA Ukoliko postoji godišnje doba idealno za hladnu zelenu salatu, onda je to ljeto. Sadrži čak 96% vode. To je najveći procenat vode koji jedna namirnica može imati. I ostalo zeleno povrće sadrži znatan procenat vode, stoga se ne ustručavajte, već se slobodno bacite na salate od povrća.
PARADAJZ Od zrelog paradajza napravite hladni gaspačo, a možete ga poslužiti i sa bosiljkom, te tako napraviti ukusnu salatu Caprese. Za šta se god odlučili, sočni paradajz pomoći će vam da se rashladite. Plus, bogat je likopenom, koji je odličan za kožu.
KRASTAVAC Osim zelene salate, krastavac je namirnica koja također sadrži znatno veliki procenat vode. Ovo ultraosvježavajuće, hrskavo povrće može se jesti i samo – odlično je kao užina, jer se može rezati na kriške i jednostavno posoliti – ili od njega možete napraviti osvježavajući napitak.
TREŠNJE Prema ayurvedi, drevnoj indijskoj medicini, slatka hrana rashlađuje. Držite se prirodno slatke hrane, poput trešnji, lubenica, grožđa i manga.
LJUTE PAPRIČICE Od začinjene hrane ćete se više znojiti, što je jedan od načina na koji se vaša koža hladi. Osim ljute paprike, isprobajte i crni biber i rotkvice.

Nakon buđenja: Čaj
Doručak: Pahuljice ili žitarice sa obranim mlijekom i voćem
Užina: Svježe cijeđeni sok limete
Ručak: Supa od povrća, riba, salata od povrća
Užina: Voćna ili salata od povrća
Večera: Smeđa riža, curry sa povrćem, kiselo mlijeko