fbpx Što trebamo znati o morbilima?

Što trebamo znati o morbilima?

Home

Što trebamo znati o morbilima?

Foto: Ilustracija
Uslijed neadekvatne zaštite od ovog oboljenja, ono se pojavilo iako je bilo iskorjenjeno. Prije nego nastavimo pisati detaljno o ovoj bolesti, treba objasniti zašto su bitne vakcinacije. Naš organizam nije u stanju od pojedinih mikrobioloških uzročnika stvoriti antitijela (imunoglobuline, proteine koji će osigurati da naš organizam prepozna i odbrani se od uzročnika nekog oboljenja) bez dase stvori ireverzibilna šteta tom organizmu.

Kako se razvijala medicina, tako se uočilo da naš organizam bez mnogo poslijedica stvara rezistenciju prema pojedinim uzročnicima bolesti tako što mu se unesu oslabljeni uzročnici ili njihovi djelovi. Vremenom se stvorila vakcina, a ona je zapravo suspenzija oslabljenih mikroorganizama koje naše tijelo lako savlada i zapamti u slučaju naredne reinfekcije, kada se pokaže imunim na isto. Na taj način, jedino što imamo od nepovoljnih uvijeta jesu blagi simptomi nakon vakcinacije. Komplikacije nakon vakcine se dešavaju u izrazito rijetkim slučajevima ili ukoliko su vakcine neispravnog sadržaja.
 

O uzročniku morbila
 

Ova bolest je virusnog porijekla. Virus koji uzrokuje morbile je nesegmentirani RNK virus. Zaraza nastaje tako što se virus kači na receptor citoplazme bronhalne ili alveolarne ćelije domaćina. Nakon toga, njegov genetski materijal dospjeva u citoplazmu i replicira se, šteteći ćeliju domaćina i njegovu DNK. Repliciran virus postaje dio tjelesne tečnosti ili sline, pa kao takav dospjeva u spoljašnju sredinu, čekajući domaćina u kom će se inkubirati.

Poznato je da ljudski i životinjski organizam nije sposoban da se izbori sa virusima inače. Oni samo prestaju sa djelovanjem nakon organizam sam razvije antitijela protiv njih. Na svijetu još ne postoje antivirotici koji odmah uništavaju viruse, mada postoje spojevi koji se nalaze prirodno u prehrani koji mogu djelovati nepovoljno na viruse, zaustavljajući im reprodukciju. Postoje i farmakološki dobiveni antivirotici koji imaju efekat, ali ne kod svih virusnih oboljenja. Zanimljivo je da sličnu vrstu oboljenja mogu dobiti i životinje, ali uzročnik nije isti, premda je članovi iste porodice koja se naziva Paramyxoviridae.

 

Simptomi

 

Ova bolest ispoljava svoje prve simptome 10 – 12 dana nakon je osoba bila ispoljena infekciji. Prvi simptomi predstavljaju temperaturu često veću od 40° C, curenje nosa, kašalj i konjuktivitis. Pet dana nakon ovih simptoma pojavljuje se makulopapularni osip (sitni eritematozni osip). Ovaj osip se prvo pojavljuje na licu i zatim se proširi po čitavom tijelu. Mjesta na kojima je prisutan osip svrbe, a pri nestajanju, koža na mjestu osipa postaje tamno smeđa, a zatim osip nestaje. Klinička slika ove bolesti može pokazati i komplikacije poput proliva, upale pluća i upale srednjeg uha. Bolest se prenosi preko vazduha, putem sline i tjelesnih tečnosti. 

Krizne grupe kod kojih je stopa smrtnosti povećana su djeca do pet godina. Prilikom dojenja, majka preko kolostruma luči imunoglobuline protiv ove bolesti, ukoliko je bila vakcinisana ili ukoliko je preboljela bolest. Na taj načni, beba je zaštićena do šestog mjeseca života. Poslije toga, virus morbila je fatalan i lako izaziva gore navedene komplikacie od kojih dijete može umrijeti. Ovu bolest teško prebole osobe iznad 20 godina, kao i trudnice. Ljudi čija ishrana nije adekvatna takođe spadaju u kriznu grupu, pogotovo oni sa hipovitaminozom A vitamina. Nedostatak A vitamina je problem siromašnijih zemalja. Kod djece sa nedostatkom ovog vitamina se javlja nerazvijenost thymusa, limfnih čvorova i slezene što su organi jako bitni za odbranu organizma. Ukoliko dođe do infekcije morbilima kod osobe sa nedostatkom ovog vitamina, šanse su veće za komplikacije koje imaju smrtni ishod.

Rijedak tip komplikacije, ali ipak postojan je postinfekcijski encefalitis, koji nastaje nakon dužeg vremena nakon preboljele bolesti. Nisu sam morbili koji uzrokuju ovaj tip encefalitisa, već i druge virusne i bakterijske bolesti. Ovaj tip komplikacije se rijetko preživi, a ukoliko se preživi ostaju trajnje poslijedice na zdravlje. 

 

Prevencija i liječenje



Najsigurniji vid prevencije je redovna vakcinacija djece. Djeca nakon 12 mjeseci bivaju vakcinisana sa MMR vakcinom (Morbili, Zaušnjaci i Rubeola). Radi se i revakcinacija u četvrtoj ili petoj godini života. Kako bi se stimulisao imuni sistem, jako je bitno da se održavaju fiziološki normalni parametri A vitamina. A vitamin se nalazi u prehrani najviše u svježoj mrkvi. Ukoliko dođe do oboljenja, ne postoji antiviralni tretma, te se znakovi bolesti tretiraju simptomatski. Djeci se daje u glavnom ibuprofen protiv bolova, dilatatori dišnih puteva kod kašlja i paracetamol. Aspirin se izbjegava jer je pronađena korelacija između ovog lijeka i jednog sindroma koji izaziva degeneraciju nervnog sistema. Ono što možete sami uraditi jeste da ishranom jačate imuni sistem, kao i pravilnom fizičkom aktivnošću i redovnom vakcinacijom djece.

Piše Ana Dominik Radić

Topic
Objavio: Wed, 20/03/2019 - 14:04

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top