Danas se obilježava Đurđevdan, najznačajniji romski praznik

.
Danas se obilježava Đurđevdan ili Jurjevo, kršćanski vjerski praznik u čast Svetog Georgija ili Jurja, a kojim se slavi početak proljeća. Ovaj praznik posebno je značajan za Rome, koji na ovaj dan ispraćaju zimu i slave buđenje prirode.

Praznik se slavi na različite datume, u zavisnosti od kalendara koji se poštuje, kao što je slučaj i s drugim kršćanskim blagdanima. Tako katolici i protestanti ovaj praznik obilježavaju 23. aprila, dok ga pravoslavci slave 6. maja.

 

Đurđevdan u narodu predstavlja granicu između zime i ljeta, a u Srbiji i Bosni i Hercegovini mu se naročito posvećuje pažnja, jer je Sveti Georgije jedan od svetaca koji se u pravoslavnoj crkvi slavi kao krsna slava.

 

Iako ga slave i drugi narodi, ipak je njegov značaj neuporedivo veći za romsku kulturu, u kojoj je Đurđevdan (Ederlezi) jedan od najznačajnijih praznika.

 

Najrasprostranjeniji običaji koji se vežu za ovaj praznik su pletenje vijenaca od bilja i umivanje vodom u koju su bile potopljene ljekovite biljke te kupanje u rijeci.

 

Đurđevdansko cvijeće od kojeg se pletu vijenci bere se unaprijed, a običaj je da vijenci od đurđevka, mlječike i maslačka stoje na vratima sve do praznika naredne godine.

 

Pripreme započinju dan prije, a značajan dio obilježavanja ovog blagdana predstavlja i Đurđevdanski uranak te kupanje na rijeci prije zore.

 

Običaj je da na taj dan najstariji član porodice ustaje u zoru, umije se napolju, uzima drenovinu i budi ostale članove laganim udaranjem kako bi bili "zdravi kao dren". Nakon toga počinje slavlje uz muziku, igru i što bogatiju trpezu.

 

Prema narodnim vjerovanjima, ako je na Đurđevdan vedro, godina će biti plodna, a ako na ovaj praznik pada kiša, ljeto će biti sušno.

Izvor: