Svaka deseta osoba na svijetu boluje od dijabetesa, kojega nazivaju i “tihi ubica” jer simptomi nekada mogu i da izostanu ili budu veoma blagi
Diabetes mellitus ili šećerna bolest, najčešća metabolička bolest savremenog doba, nastaje zbog smanjenog lučenja insulina ili zbog defekta u njegovom dejstvu, što dovodi do toga da nivo šećera (glukoze) u krvi bude iznad normalnih vrijednosti. Hormon insulin ne reguliše samo nivo šećera u krvi, već je važan za regulaciju masti i rast ćelija. Ako se dijabetes ne liječi pravilno dovodi do veoma izražene ateroskleroze – nagomilavanja masti u krvnim sudovima koji postaju uski, krti i skloni pucanju. Kao posljedica toga mogu da se jave i sljepilo, da bubrezi otkazuju funkciju, zbog propadanja nerava i krvnih sudova nastaje gangrena stopala, povišen krvni pritisak, srčani i moždani udar, infarkt…
Postoje dva tipa dijabetesa koji se usljed svojih specifičnosti različito tretiraju.
Tip 1, insulin zavisni dijabetes (juvenilni ili mladalački). Više od 90% ćelija koje proizvode insulin su trajno uništene, tako da pankreas stvara jako malo ili nimalo insulina. Naučnici smatraju da je u osnovi nastanka ovog tipa dijabetesa autoimuna bolest, kada sopstveni tjelesni imuni sistem napada i uništava beta ćelije pankreasa koje proizvode insulin.
Tip 2, insulin nezavisni dijabetes – najčešći oblik dijabetesa kada pankreas proizvodi insulin, ponekad i u većoj količini nego kod zdrave osobe, ali iz nekog razloga organizam ne može da ga koristi. Glavni faktor rizika ovog tipa dijabetesa je gojaznost.
Osim ova dva tipa, postoji i gestacijski dijabetes koji se razvija i otkriva za vrijeme trudnoće, a poslije porođaja može iščeznuti ili preći u stalni oblik bolesti.
Rani simptomi Svoje ime “tihi ubica” ova bolest dobila je jer su simptomi često prikriveni i teško se uočavaju, najčešće kada je bolest već uznapredovala. Zato treba obratiti pažnju na rane simptome koji ukazuju da je riječ o dijabetesu. Najčešće se manifestuju kao obilno i učestalo mokrenje, suva usta i stalna žeđ, hroničan umor, problemi sa vidom, sporo zarastanje i najmanjih rana, suva i iritirana koža. Vrlo često ovi simptomi mogu biti praćeni i iznenadnim napadima gladi, naglim mršavljenjem ili gojenjem, pojačanim znojenjem, trnjenjem ruku i nogu, promjenama na desnima, promjenama raspoloženja i nervozom… Ukoliko prepoznate neki od ovih simptoma, trebalo bi da što prije provjerite krvnu sliku i uradite testove opterećenja sa glukozom. Sklonost ka ovoj bolesti je nasljedna, ali može da se javi kao posljedica viška kilograma i fizičke neaktivnosti, zatim alkoholizma, oboljenja pankreasa, štitne i nadbubrežne žlijezde, hipofize. Na nivo šećera u krvi utiču i mnogi ljekovi za povišen krvni pritisak, izlučivanje tečnosti, ali i kontraceptivne pilule. Liječenje zahtjeva ljekove ili insulinsku terapiju, poseban režim ishrane i kontrolisanu fizičku aktivnost.
Dijabetes i gojaznost Preko 400 miliona ljudi u svijetu boluje od dijabetesa, a u velikim gradovima poprima oblik epidemije. Razlog tome je velika količina stresa sa kojim se svakodnevno susreće savremeni čovjek, a i neredovna ishrana i brza hrana doprinose velikom procentu oboljelih. Sve veći broj gojaznih mališana doveo je do porasta broja djece oboljelih od dijabetesa. Neredovna fizička akivnost i nezdrava ishrana glavni su uzročnici. Gojazne osobe koje uspiju da izgube samo 10 % tjelesne težine, za čak 50 % smanjuju rizik od poremećaja šećera u krvi.
Fizička aktivnost i dijabetes Vježbanje ima veliku ulogu u prevenciji ili ublažavanju posljedica dijabetesa: snižava nivo šećera u krvi, smanjuje potrebu za insulinom, povoljno djeluje na srce i krvne sudove, doprinosi kontroli tjelesne težine, te jačanju koštano-zglobnog i mišićnog sistema i oslobađanju od stresa. Odabir fizičke aktivnosti zavisi od zdravstvenog stanja i fizičke sposobnosti, o čemu se treba dogovoriti sa ljekarom. To mogu biti šetnja, lagano trčanje, vožnja bicikla, plivanje, itd.
Savjeti nutricionista Ishrana i dijabetes neraskidivo su povezani, zato dijabetičari moraju da vode računa o onome što jedu. Stručnjaci za dijabetes izdvajaju četiri zdrave hranjive tvari – vlakna, omega 3 masne kiseline, kalcijum i vitamin D. Nutricionisti savjetuju da se cjelokupni dnevni unos hrane rasporedi na tri obroka, a to podrazumijeva doručak, ručak i večeru, sa ili bez užine u zavisnosti da li terapija uključuje tablete za dijabetes. Veoma je bitno hranu uzimati u približno isto vrijeme. Nedozvoljene namirnice u ishrani dijabetičara su suhomesnati proizvodi – kobasice, viršle, salame, paštete, krvavica, industrijski umaci, supe, zaprške od brašna, namazi od punomasnog sira, kačkavalj, kupovne pite, prženi krompirići, sve vrste proizvoda od bijelog brašna, med, alkoholna pića, likeri, vještačka pića, koncentrovani voćni sokovi, voćni sirupi, grožđe, šljive, smokve, orah, lubenica, suvo grožđe, kompoti, konzervisano voće i povrće, kuvani krompir, gazirane mineralne vode, industrijski šećeri i svi koncentrati – bombone, džem, pekmez…
