Istraživači potvrdili: Kofein i trening ne idu zajedno

Konzumiranje pogrešne vrste pića kada vježbate može vas dovesti u opasnost od nastajanja bolesti bubrega, upozorava nova studija. Konkretno, najveća prijetnja može nastati od uzimanja slatkih kofeinskih bezalkoholnih pića tokom intenzivnog fizičkog napora kada je napolju visoka temperatura, prema stavu istraživača s Univerziteta u Bafalu.

Ovo malo istraživanje obuhvatilo je 12 zdravih odraslih osoba koje su dugo radile vježbe u laboratorijskim uslovima, na 35 stepeni Celzijusa. U jednoj sesiji učesnici studije pili su visokofruktozno kofeinsko bezalkoholno piće, a u drugoj su pili vodu. Prošlo je najmanje sedam dana između sesija. Nakon sesije u toku koje su konzumirali bezalkoholno piće učesnici su imali viši nivo kreatinina u krvi i nižu stopu glomerularne filtracije, tj. povišena oba markera koji ukazuju na oštećenje bubrega. Do ovih privremenih promjena nije dolazilo kada su učesnici istraživanja tokom vježbanja pili samo vodu.

Istraživači su takođe otkrili da su tokom i nakon konzumiranja bezalkoholnog pića učesnici imali viši nivo vazopresina u krvi, hormona koji podiže krvni pritisak. Takođe su bili blago dehidrirani, istakao je autor studije Zajari Šlader.

Konzumacija bezalkoholnih pića tokom i nakon vježbanja pri visokoj temperaturi ne rehidrira. Dakle, konzumiranje bezalkoholnih pića kao pića za rehidraciju tokom vježbanja po vrućini možda i nije idealno rješenje – kažu istraživači.

Studija je nedavno objavljena u časopisu American Journal of Physiology – Regulatory, Integrative and Comparative Physiology. U trening-sesijama učesnici su proveli 30 minuta na traci za trčanje, nakon čega bi uslijedilo petominutno dizanje tegova, pa vježbe spretnosti. Zatim su se učesnici odmorili 15 minuta i tad su pili blizu 500 ml bezalkoholnog pića ili vode.

Nakon pauze ponovili su ciklus još tri puta tokom ukupno četiri sata. Prije nego što su napustili laboratoriju učesnicima je dato još tečnosti. Prije, neposredno nakon i 24 sata poslije svakog ispitivanja istraživači su mjerili tjelesnu temperaturu učesnika, broj otkucaja srca, krvni pritisak, težinu i promjene na bubrezima, prenosi Health24.