Jaja su decenijama bila jedna od najkontroverznijih namirnica. Godinama se vjerovalo da ih ne treba jesti prečesto zbog visokog sadržaja holesterola.
Međutim, sada mnogi stručnjaci kažu da je priča mnogo složenija. Dakle, koliko jaja sedmično je zaista previše?
Jedno veliko jaje sadrži oko 185 do 200 miligrama holesterola, pa su prehrambene smjernice u prošlosti savjetovale značajno ograničavanje njihove konzumacije. Međutim, istraživanja posljednjih godina pokazuju da holesterol u ishrani nema toliki utjecaj na nivo holesterola u krvi kod većine ljudi kao što se nekada mislilo. Mnogo važniji faktor su zasićene masti i transmasti, koje se prvenstveno nalaze u prerađenom mesu, prženoj hrani i mnogim industrijski prerađenim proizvodima.
Prema podacima Harvard Health-a, većina zdravih odraslih osoba može sigurno jesti oko jedno jaje dnevno. To je oko sedam jaja sedmično bez povećanja rizika od srčanih bolesti. Klinika Mayo također napominje da konzumiranje do sedam jaja sedmično ne povećava rizik od srčanih bolesti kod zdravih osoba. Neka istraživanja čak sugeriraju moguće koristi, ali stručnjaci upozoravaju da je važnije pogledati cjelokupnu ishranu nego pojedinačne namirnice.
Iako su nalazi ohrabrujući za većinu ljudi, postoje izuzeci. za osobe s porodičnom hiperholesterolemijom, značajno povišenim LDL holesterolom, dijabetesom ili već postojećim kardiovaskularnim bolestima, ljekar može savjetovati veći oprez u konzumiranju jaja. Neki ljudi su takozvani "hiperresponderi", kod kojih holesterol iz ishrane ima veći uticaj na nivo LDL holesterola. Stoga ne postoji univerzalni odgovor koji se primjenjuje na sve.
Jaja se često posmatraju prvenstveno kroz prizmu holesterola, ali ona također sadrže niz važnih nutrijenata. Jedno jaje osigurava oko šest grama kvalitetnih proteina, a sadrži i vitamin D, vitamin B12, selen, jod i holin, nutrijent važan za funkciju mozga i nervnog sistema. Žumanjak također sadrži lutein i zeaksantin, antioksidanse koji doprinose zdravlju očiju. Zbog toga mnogi stručnjaci za ishranu naglašavaju da bi bilo šteta suditi o jajima isključivo na osnovu njihovog sadržaja holesterola.
Stručnjaci ističu zanimljiv detalj: problem često nisu sama jaja. Ako se doručak sastoji od jaja uz slaninu, kobasicu, puter, bijeli hljeb i prženi krompir, takav obrok će imati znatno više zasićenih masti i kalorija nego sama jaja. Mnogo zdraviji izbor je kombinovati jaja s povrćem, integralnim hljebom, mahunarkama ili salatom.
Ako ste zdravi, vjerovatno se ne morate brinuti o jednom jajetu dnevno. Današnja naučna otkrića pokazuju da jaja sama po sebi nisu neprijatelj srca, kao što smo vjerovali prije mnogo godina. Mnogo veći utjecaj na zdravlje imaju cjelokupna prehrana, fizička aktivnost, tjelesna težina, pušenje i količina zasićenih masti u prehrani. Drugim riječima: nije stvar samo u tome koliko jaja pojedete, već i u tome šta se još nalazi na vašem tanjiru.
Foto: Shutterstock
