Ali, kopriva se (još od Starog Egipta) upotrebljava kao povrće. Za to se upotrebljavaju njeni mladi listovi i vršci velike i male koprive.
Napomenemo li da je bogata C vitaminom, karotinom, željezom, kalcijem, fosforom i nekim tvarima koje utječu na sekreciju želuca, možda vas uspijemo nagovoriti da je isprobate.
Krenete li u berbu, nastojte da to ne bude uz puteve i ceste. Berite s rukavicama na rukama i birajte mlade i cijele listove.
Salatu ćete pripremiti tako da očišćene vrhove na nekoliko minuta potopite u ključalu vodu, pa kad se ohladi začinite s malo ulja i nekoliko kapi limunova soka.
Volite li više pržena jela, tada nasjeckane listiće pomiješajte s umućenim jajetom, začinite solju i biberom i ispržite omlet.
Od koprive možete praviti čorbe i dodavati u pite umijesto špinata.
Osim što će organizmu dati mnoge korisne sastojke kopriva se od pamtivjeka upotrebljavala kao sredstvo protiv reume.
Uzmite dvije kašike sušenih listića koprive i prelijte sa 1/4 l ključale vode.Ostavite da stoji 10-15 minuta, procijedite i popijte dok je još mlaka, 3-5 kašika na dan.
l korijen koprive ima ljekovite učinke, također protiv reume. Kod branja nekoliko stabljika pažljivo iščupajte iz tla, korijen očistite i operite, pa ga posušite. Za čaj od korijena uzmite 2 kašike osušenog korijena, pa prelijte sa 1/4 hladne vode. Stavite na laganu vatru da se polagano grije, sve dok ne zavrije. Kuhajte jednu minutu, pa ostavite da stoji 10 minuta. Procijedite i pijte šalicu 3-5 puta na dan.
Ovi čajevi će vam povećati i otpornost organizma.
Kopriva-žara povrće i lijek
Dodirnemo li naizgled nježne-listove, neugodno ćemo se iznenaditi. Naime, listovi koprive su pokriveni krhkim dlakama (žaokama) koje se kod najmanjeg dodira lome i ubadaju u kožu, gdje izlijevaju mravlju kiselinu, što na koži izaziva crvenilo i mjehure.
Izvor:
