Liječnica koja je čula od tada mu je po nekoliko puta sedmično pravila društvo i pjevala zajedno s njim. Čak je potrudila da nabavi i jednu malu, dječju harmoniju koja im je pomagala u ovoj neobičnoj terapiji. Nakon nekoliko mjeseci upornog vježbanja, čovjek je znao da otpjeva mnoštvo cijelih pjesama, a ubrzano zatvaranje može se moćno otvoriti.
Nažalost, iako je od tada prošlo skoro 50 godina, ova jednodnevna metoda nije data, a čak je bila i osporavana. Bez obzira na to što je kasnije jedan neurokirurg izvijestio ove bolnice u Bronxu svojim eksperimentima nepobitno potvrdio blagotvornost terapije muzike na osobama koje se oporavljaju od moždanog udara, muziko-terapija bila je potpuno zapostavljena. Tek u ponekoj bolnici zadržao se uglavnom među medicinskim osobljem.
Međutim, u skorije vrijeme sve je više neurologa koji su zainteresovani i počeli proučavati kako muzika djeluje na ljudski mozak. Danas su stručna istraživanja čitala ljudska čovjekova tijela, pa i mozga, što je olakšalo današnje moderne tehnologije. Uz pomoć nje mogu se u stvarnom vremenu promatrati svi procesi koji trenutno rade u mozgu. Na ovaj način promatra se i kako mozak reaguje na muziku, što se događa u umu čovjeka koji sluša ili komponuje muziku.
Najsavremeniji skeneri, magnetska rezonanca i drugi medicinski uređaji koji se koriste za ispitivanje mozga definitivno su potvrdili da muzika itekako koristi na rad mozga. Uzročno - posljedične veze između muzikoterapije i oporavke pacijenata s moždanim oštećenjima danas su neosporne. Sasvim je jasno da glazba vrlo povoljno koristi na procesu rehabilitacije od moždanog udara.
Prema jednoj finskoj studiji koja je pokrenula naučnike sa Univerziteta u Helsinkiju aktivno slušanje i napuštanje glazbe uz rad na aktivaciji široke mreže neurona u većini mogućih regija koje izravno koriste na razgovor, govor, pamćenje, razvoj emocija i motivaciju čovjeka.
U ovom istraživanju bilo je 60 pacijenata koji su se raspravljali u tri skupine. Jednima su puštane najomiljenije pjesme, drugi su slušali audioknjige, dok su oni iz treće grupe mogli sami da se napišu i žele slušati. U sljedećih dva mjeseca pacijenti iz svih skupina morali su slušati audio zapis koji su dati za 60 minuta intenzivno, svakoga dana. Istovremeno su neurolozi i psiholozi radili sve uobičajene procjene. Krajnji rezultat je pokazao da su oni koji su slušali glazbu započeli da se vrate sposobnosti verbalnog pamćenja i koncentracije i da se popravljaju raspoloživo.
Iako još uvijek nije utvrđeno koji je tačno mehanizam u mozgu doprinio ovom poboljšanju, studija je dokazala da se intenzivno slušanje glazbe može kod ljudi koji su preživjeli možda udariti u značajnoj mjeri povećati šanse za kognitivni oporavak i za podizanje raspoloženja. Raspoloženje je podjednako važno kao i povratak kognitivnih sposobnosti, jer eliminira mogućnosti zapadanja u depresiju koja je vrlo česta kod bolesnika koji su predstoji iskopali proces neizvjesnog oporavka.
Slušajte muzike, imam još pozitivnih učinaka. To je pokazalo jedno istraživanje dokazano na Univerzitetu u Barseloni. Prema rezultatima, pitanja glazbe postavljaju oporavak i koordinaciju gornjih ekstremiteta. Učinak je bolji kad se glazba sluša, svira i pjeva u grupi, a najbolji je ako grupa ima mogućnost metronoma.
