Donedavno je među nutricionistima vladao stav da je doručak najvažniji obrok u danu, jer pomaže ubrzati metabolizam i zadržati glad tokom cijelog dana. Istraživanja koja su vršena na ovu temu su opservacijske prirode i iako tvrde da je vjerovatnije da će ljudi koji doručkuju biti zdraviji, ne daju razlog zbog kojeg je to tako.
Novija istraživanja predlažu da se doručak u potpunosti preskoči – posebno zagovornici posta zbog zdravstvenih koristi koje on nosi. Međutim, ono oko čega se većina stručnjaka slaže jeste da je za ovaj obrok izuzetno važno odabrati prave namirnice.
Zdravi doručak uključuje namirnice koje sadrže vlakna, proteine i zdrave masnoće koje daju energiju i čine da se osjećate sito. Suprotno tome, nezdrav doručak može učiniti da se osjećate tromo, povećati težinu i povećati rizik od hroničnih bolesti.
Namirnice koje bi trebali izbjegavati za doručak prema većini stručnjaka su sljedeće:
Žitarice
Mnogi ljudi misle da su žitarice hranjiv izbor za doručak djece i odraslih. Pakiranja žitarica često uključuju tvrdnje poput toga da “sadrži cjelovite žitarice”, kao i oznake da su žitarice dobar izvor hranjivih sastojaka poput vitamina A i željeza.
U stvarnosti su one visoko obrađene i sadrže samo malu količinu cjelovitih žitarica. Također, hranjive tvari se dodaju vještačkim procesima. Pakovanja sadrže uglavnom rafinirane (ne cjelovite) žitarice i šećer koji je često prva stavka na listi sastojaka.
Tost s maslacem
Tost preliven maslacem ili margarinom može se činiti dobrim izborom za doručak, jer ne sadrži zasićene masti ili šećer. Međutim, ovo je zapravo nezdrav doručak iz dva razloga.
Prvo, jer je brašno u hljebu rafinirano i pruža malo hranjivih sastojaka i malo vlakana. Budući da sadrži visoko rafinirane ugljikohidrate i da je siromašno vlaknima, može vrlo brzo povisiti nivo šećera u krvi.
Čak i ako odaberete cjelovitu pšenicu, kriška hljeba s maslacem daleko je od idealnog doručka. Za početak, većina namaza od maslaca i margarina sadrži transmasti, opasnu sintetičku masnoću koja može povisiti loš holesterol, smanjiti dobar holesterol i povećati rizik od srčanih bolesti i dijabetesa.
Voćni sokovi
Voćni sok jedan je od najgorih izbora koji možete donijeti ako pokušavate izbjeći glad, debljanje i hronične bolesti.
Voćni sokovi na tržištu zapravo sadrže vrlo malo soka i zaslađeni su šećerom, a visoke razine šećera povećavaju rizik od pretilosti, dijabetesa i drugih bolesti. Čak i 100% voćni sok sadrži puno šećera.
Unošenjem voćnog soka u organizam dolazi do vrlo brzog povećanja šećera u krvi jer nema masti ili vlakana koja usporavaju apsorpciju, te izaziva skok inzulina i pad šećera u krvi zbog čega se možete osjećati umorno i gladno.
Kafa
Iako kafa ima brojne benefite za organizam, ona nije zamjena za obrok. Kofein u kafi može privremeno otupiti apetit, a brojni dodaci kafi koje ljudi često koriste čine više štete nego koristi. Većina tih sastojaka samo dodaju kalorije bez prijeko potrebnih proteina ili vlakana.
Istraživanja pokazuju da su zaslađena kafa i čaj među namirnicama koje doprinose velikom unosu šećera kod odraslih što je povezano s debljanjem, dijabetesom, bolestima srca. S druge strane, iako se kofein smatra korisnim lijekom, njegova prevelika konzumacija može dovesti do neželjenih nuspojava, poput anksioznosti.
