Pazite koje namirnice konzumirate

Hrana unesena u organizam, mijenja hemijske procese u mozgu i tako utječe i na dobro i na loše raspoloženje

Naučno je dokazano da pojedine namirnice koje unosite u organizam, različito djeluju na raspoloženje.

Lučenje inzulina

Pravilnim odabirom hrana vas može oraspoložiti, ali i spriječiti razvoj pojedinih bolesti. Brojne studije potvrdile su da ono što jedete, utječe na to kako razmišljate, učite i osjećate se. 

Ljudi najčešće odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, ne mareći previše kakav će ona efekt imati na njihovo raspoloženje. Hrana unesena u organizam, mijenja hemijske procese u mozgu i tako utječe i na dobro i na loše raspoloženje.

Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se sintetiziraju hemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najviše govori o serotoninu, koji utječe na dobro raspoloženje.

Različite vrste šećera različito djeluju na mozak. Glukoza, dekstroza, saharoza i visoko rafinirani šećeri koji se nalaze u slatkišima, ulaze u krvotok vrlo brzo i izazivaju prekomjerno lučenje inzulina, koji je potreban kako bi šećer ušao u ćelije pojedinih tkiva. Posljedica je naglo sniženje glukoze u krvi i pojava stanja hipoglikemije. U tom stanju osoba gubi koncentraciju, osjeća se razdražljivo, nervozno i pospano.

Biljna vlakna

Kako bi se to spriječilo, potrebno je unositi kompleksne ugljikohidrate, koji se nalaze u namirnicama bogatim biljnim vlaknima. Takve namirnice imaju nizak glikemijski indeks (GI), što znači da njihovi ugljikohidrati sporo ulaze u krvotok i ne izazivaju prekomjerno lučenje inzulina. Na taj se način glukoza u krvi polako oslobađa, ne izaziva stres i pospanost nakon konzumiranja, a osjećaj sitosti je duži. 

Jedite voće

Grejp, jabuka, trešnja, narandža i grožđe imaju nizak glikemijski indeks (GI). Voće ima niži GI od voćnih sokova, jer sadrži vlakna, koja usporavaju apsorpciju šećera. Tako su cijela jabuka ili narandža bolje za mozak od njihovog soka. Ipak, svježe iscijeđeni sok sadrži mnogo pulpe pa je svakako bolji izbor od industrijskog.

 

Cjelovite žitarice 

Zobena kaša i mekinje imaju najniži glikemijski indeks, dok kukuruzne pahuljice i ostale žitarice prevučene šećerom imaju visok GI. Tu su i povrće i leguminoze. Grah, grašak, mahune i leće imaju najniži GI, a krompir i mrkva najviši.

Dobri kofein

Od davnina je poznato da kafa uklanja jutarnju mrzovolju, podiže popodnevno raspoloženje i svakim ispijanjem izmami osmijeh na lice. Naučno je dokazano da kofein podiže raspoloženje i izaziva ovisnost pa mnogi jutarnji ritual ispijanja kafe nikako ne preskaču. Ipak, treba biti na oprezu.

 

Šta izbjegavati

Izbjegavajte grickalice i slatkiše, koji često ne sadrže vitamine i minerale potrebne za održanje živčanog sistema. Pripazite na unos željeza, koji je važan za pravilno funkcioniranje mozga, jer njegov nedostatak može uzrokovati anemiju.