Psihološki stres utječe na mnoge funkcije tijela, a moguće je i da vaše mentalno zdravlje utječe na fizičke simptome.
Stres doprinosi glavobolji, bolovima u želucu, visokom krvnom tlaku, pa čak i oslabljenom imunološkom sustavu, piše Insider.
Evo što trebate znati o odnosu mentalnog zdravlja i tjelesnog zdravlja te kako upravljati stresom kako biste ostali zdravi:
Stres može povećati vjerojatnost da ćete se razboljeti
Kad smo pod stresom, imunološki sustav ne funkcionira. To je zato što stres uzrokuje oslobađanje hormona kao što su adrenalin, dopamin, norepinefrin i kortizol, što može umanjiti sposobnost tijela da stvara limfocite - bijela krvna zrnca koja pomažu u borbi protiv štetnih virusa ili bakterija.
Način na koji vaše tijelo i imunološki sustav reagiraju na stres ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući je li stres akutni ili kronični. Akutni stres normalan je dio svakodnevnog života. To je način na koji vaše tijelo reagira na prijetnje u okolini, a potreban je za preživljavanje.
Možda ćete doživjeti akutni stres ako zaglavite u prometnoj gužvi ili kasnite na važan sastanak. Akutni stres je izlječiv i ne uzrokuje trajne fizičke učinke. Međutim, ako ga često doživljavate ili ste stalno pod stresom, može postati kroničan i oštetiti tjelesne funkcije poput vašeg imunološkog sustava.
Ako se kortizol kronično otpušta danima i tjednima, to bi vrlo vjerojatno moglo oslabiti vaš imunološki sustav.
Kako mentalno zdravlje utječe na fizičko?
Kada doživimo iznenadni napad stresa kako bi primjerice izbjegli nezgodu, mišići se naprežu i nakon otpuštanja napetosti otpuštaju. Ali kad smo pod stresom duže vrijeme, ti mišići ostaju napeti, što može dovesti do glavobolje i bolova u mišićima.
Kronični stres i loše mentalno zdravlje mogu pridonijeti nizu dugoročnih problema s fizičkim zdravljem, uključujući:
Kardiovaskularne bolesti - Otpuštanje adrenalina kada ste pod stresom uzrokuje ubrzavanje otkucaja srca i povisuje krvni tlak. S vremenom ovo može stvoriti dodatni pritisak na vaše srce i naštetiti arterijama, povećavajući rizik od srčanih bolesti i srčanih udara.
Gastrointestinalni problemi - Stres može uzrokovati smanjenje protoka krvi u želucu, što može rezultirati grčevima, nadimanjem, upalom i nedostatkom apetita.
Loša kvaliteta sna - Stres može otežati usnivanje ili spavanje cijele noći, a ako ne spavate dovoljno to može pogoršati zdravstvene probleme i oslabiti vaš imunološki sustav.
Kako upravljati stresom i ostati zdrav?
Produljeni stres povezan je s mnogim zdravstvenim komplikacijama, poput oslabljenog imunološkog sustava i povećanog rizika od srčanih bolesti, pa što ste bolji u stanju upravljati stresom, bolje će vam biti i cjelokupno zdravlje.
Općenito, ljudi se puno bolje nose s ovim stresnim događajima jer su usredotočeni na ono što se događa upravo sada.
Kako umanjiti stres?
Neki dokazani načini za smanjenje stresa uključuju:
Redovita tjelovježba - Fizička aktivnost može poboljšati raspoloženje, osloboditi napetosti i smanjiti simptome anksioznosti i depresije. Samo 30 minuta vježbanja niskog do umjerenog intenziteta svaki dan, poput hodanja, može stabilizirati vaše raspoloženje i poboljšati san.
Meditacija - Ona može pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije, a može pomoći i u ublažavanju nekih fizičkih učinaka stresa poput glavobolje i poteškoća sa spavanjem. Postoji mnogo različitih vrsta meditacije, ali odvojite nekoliko minuta svakog dana da se usredotočite na disanje.
Potražite stručnu pomoć - Rad s psihologom ili terapeutom može vam pomoći razviti strategije opuštanja ili disanja ako niste u stanju samostalno upravljati stresom. Razgovorna terapija s licenciranim savjetnikom može umanjiti simptome anksioznosti i pridonijeti dugoročnom poboljšanju zdravlja.
