Ljudi su evolucijski skloni obraćati više pažnje na negativne informacije – to je bila nužna strategija za preživljavanje. Međutim, u savremenom digitalnom svijetu, u kojem su loše vijestidostupne 24/7, ta sklonost može dovesti do osjećaja tjeskobe, bespomoćnosti i hroničnog stresa.
Psihologinja Klara Zečević-Božić ističe kako doomscrolling nije samo "loša navika", već ponašanje koje aktivira naš simpatički živčani sistem, održavajući tijelo u stanju pripravnosti – kao da je stalno u opasnosti. Takvo stanje može rezultirati nesanicom, razdražljivošću, umorom, pa čak i depresivnim simptomima.
Posebno su rizične osobe s već postojećim anksioznim smetnjama, visokom osjetljivošću na stres, perfekcionisti i izrazito empatične osobe. Kod njih doomscrolling može pojačati osjećaj odgovornosti, ali i iscrpljenost – poznatu i kao "umor od empatije".
Jedan od problema doomscrollinga je što stvara iskrivljenu sliku stvarnosti – svijet počinjemo percipirati kao mjesto puno prijetnji, što može dovesti do društvenog povlačenja, nepovjerenja i osjećaja da je promjena nemoguća.
Kako si pomoći?
Stručnjaci savjetuju:
- Ograničite vrijeme za čitanje vijesti.
- Izbjegavajte ekrane prije spavanja.
- Birajte provjerene izvore.
- Primijenite pravilo "3:1" – za svaku negativnu vijest pročitajte tri pozitivne.
- Prakticirajte mindfulness i tehnike opuštanja.
Zapitajte se: "Hoće li mi ova informacija koristiti?"
Doomscrolling se ne rješava ignoriranjem svijeta, već zdravim balansom – budite informirani, ali ne po cijenu vlastitog mira.
