Ove godine bojkotujem Black Friday - piše nam čitateljka Lejla i objašnjava:
- Prošle godine sam danima čekala taj "Crni petak" da kupim jednu jaknu koja mi se dugo sviđala, ali mi je bila preskupa. I kad sam konačno dočekala taj petak, potrčala sam u tržni centar da je kupim, međutim, nije je bilo.
Bila sam ljuta na sebe, jer sam shvatila da ju je neko drugi kupio, iako je zaista bilo mnogo tih jakni u raznim veličinama. Ono što me posebno razljutilo jeste to da je bila neka bezvezna odjeća, neke košuljetine, koje čak nisu nisu odgovarale ni sezoni, bile su ljetne i proljetne. No kad se famozni "Black Friday" završio, nakon par dana otišla sam u istu radnju u istom trgovačkom centru. Ostala sam šokirana.
Jakna koju sam htjela kupiti uredno je bila izložena po svojoj "regularnoj", skupoj cijeni. Dakle, samo su je sklonili, kao i ostatak dobrih stvari, a iz magacina "izvukli" te košuljetine koje tamo stoje Boga pitaj otkad.
Obmana ili ušteda?
Svake godine na Black Friday svjedoci smo šoping-manije, ogromnih gužvi i redova u trgovačkim centrima, ali i na cestama, posebno u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
"Crni petak" održava se svake godine, posljednji petak u novembru, a i poenta je da većina artikala bude snižena od 50 do 70 posto. U krizi u kakvoj jeste naša zemlja ne čudi što zavlada tolika "pomama" jer na današnjem vaktu uštedjeti koju marku itekako je poželjno.
No da li su ti artikli zaista sniženi ili se samo radi o još jednom marketinškom triku te trebamo li se uopće upustiti u kupovinu, otkriva nam ekonomski stručnjak Igor Gavran.
- Kao i sva druga sniženja cijena, ona za takozvani Black Friday su dobra prilika za trgovce da se riješe ranijih zaliha i robe koja se svakako teže prodavala ili je originalna cijena bila svjesno nerealno visoka. Trgovci to rade da bi se naknadno nekim sniženjem na cijenu koja nije ni tada niska, ali je bliža realnoj vrijednosti, kod kupaca psihološki izazvala iluzija povoljne prilike i potaklo na potrošnju - kaže Gavran.
Na naše pitanje šta bismo trebali kupovati, Gavran kaže:
- Nije sve uvijek tako "crno" i postoje i stvarna sniženja kada je riječ o proizvodima čija vrijednost neminovno pada jako brzo i koji se mijenjaju novim generacijama tehnološki naprednijih modela na godišnjem nivou.
Kod takve robe koja je uglavnom u oblasti elektronike i drugih tehnoloških proizvoda prodavač nema interesa da "sakriva" robu tokom perioda sniženja i kasnije je ponovo nudi po nerealno visokim cijenama jer ako je ne proda do momenta pojave novih modela, onda će je jako teško ikada više prodati čak i uz sniženja.
O čemu trebamo voditi računa
Na naše pitanje kako da ne dozvolimo da nas euforija ne "ponese" i da ne kupimo neke glupsti koje nam i ne trebaju, a samim tim i bacimo novac, Gavran kaže da ono što osigurava kakvu-takvu zaštitu kupaca od prevara je pravilno informisanje.
- U uređenim ekonomijama su striktne obaveze za trgovce da iz sniženu cijenu moraju objaviti ne samo prethodnu koja može biti sasvim fiktivna (povećaju cijenu u četvrtak pa je fiktivno snize u petak) nego i kolika je bila najniža cijena u prethodnih godinu dana ili šest mjeseci.
Onda se barem stvarno može utvrditi da li je to sniženje ili nije. S druge strane, također uz korištenje raznih online trgovina i aplikacija može se brzo provjeriti kakve su cijene inače i gdje je šta najpovoljnije kupiti - kaže naš sagovornik.
No Gavran također ističe i ko najviše gubi, a ko dobija.
- Ono što ipak nikakvo zakonodavstvo ne može riješiti je psihološka reakcija i većina onih koje zahvati manija kupovanja po sniženjima, čak i kada su ona potpuno stvarna i zaista se uštedi na pojedinačnoj kupovini, potroše više nego što bi bez sniženja zato jer kupe puno više robe i vrlo često ono što im ne treba i što kasnije neće ni koristiti ili su barem mogli bez toga.
Najsigurniji način uštede je da uvijek kupujete samo ono što vam zaista treba i redovno pratite kretanje cijena nezavisno o pojedinim datumima i glasnim kampanjama.
Možemo se i prisjetiti jednog stiha koji dočarava ponašanje trgovaca: "Trgovac ti laže sa osmijehom", pa umjesto vjerovanja osmijesima i reklamama, vjerovati sami sebi i činjenicama koje provjerimo - zaključuje za Faktor ekonomski stručnjak Igor Gavran.
Kako je nastao "Black Friday"
Izraz "Crni petak" je potekao iz SAD-a, gdje prvog petka nakon Dana zahvalnosti trgovci maksimalno snižavaju cijene – čime počinje praznična sezona.
Pravi praznik za sve šopingholičare u Americi je aktuelan još od 1952. godine, a ubrzo je ova konzumentska pomama zaživjela i u Velikoj Britaniji, da bi se potom popularizovala u ostalim dijelovima Evrope, prvenstveno u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, ali i u Australiji, Indiji i Kini.
Ipak, najveća manija koja nastaje na ovaj dan ogromnih popusta dešava se svakako na tlu Amerike, gdje se prodavnice otvaraju još tokom noći (četvrtak na petak), a redovi se uveliko formiraju tokom ranih jutarnjih sati, da bi kada se radnje konačno otvore čitava stampeda ljudi nagrnula u objekat, kao da se sve dijeli besplatno, mada to naravno nije slučaj.
Ovaj skok prodaje trgovcima se naravno izuzetno dopao, te su odlučili da maskimalno iskoriste pogodnosti šopingholičarskog petka, kako zbog još veće zarade, tako i zbog privlačenja pažnje na svoje proizvode.
Popusti su postali neizostavni dio "Black Friday" manije, a sa godinama, ulog je počeo sve više da se podiže, te su se radnje međusobno takmičile, ne bi li se naravno privukao što veći broj kupaca.
Rezultat toga bili su popusti i više od 70 posto, megalomanske rasprodaje, radno vrijeme koje je počinjalo i do četiri, pa i pet sati ranije.
Ulog je iz godine u godinu sve veći, a šoping-manija posljednjeg petka u novembru zahvatila je nedavno i naš region, te smo sigurni da neće proći dugo prije nego što ove drastične mjere mamljenja kupaca trgovci poduzmu i kod nas.
