Unutar Saveza se, prema navodima diplomatskih izvora, razmatra jačanje vojne prisutnosti na Arktiku kroz veća izdvajanja za odbranu, dodatno raspoređivanje opreme i intenzivnije vojne vježbe
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa posljednjih sedmica pojačava poruke da Sjedinjene Američke Države trebaju preuzeti kontrolu nad Grenlandom, uz obrazloženje da je riječ o pitanju nacionalne sigurnosti. Iz Washingtona se poručuje da će SAD po tom pitanju “nešto poduzeti”, bez obzira na stavove Danske ili samog Grenlanda.
Takvi istupi doveli su Europsku uniju i NATO u osjetljivu situaciju. Iako Grenland kao autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske nije član Evropske unije, Danska to jeste, a arktički otok obuhvaćen je sigurnosnim garancijama Sjevernoatlantskog saveza. Evropski lideri javno su istupili u odbranu suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Grenlanda i Danske, ali zasad nema jedinstvenog plana kako odgovoriti na američki pritisak ili spriječiti eventualni jednostrani potez Washingtona.
U diplomatskim krugovima očekuje se sastanak američkog državnog sekretara Marca Rubija s ministrima vanjskih poslova Danske i Grenlanda, dok su danski ambasador u SAD-u Jesper Møller Sørensen i grenlandski predstavnik Jacob Isbosethsen već započeli razgovore s američkim zakonodavcima. Dio tih napora usmjeren je na podsjećanje da postojeći američko-danski sporazum o odbrani iz 1951. godine, dopunjen 2004., već omogućava značajno jačanje američke vojne prisutnosti na Grenlandu. Danska premijerka Mette Frederiksen pritom je upozorila da bi eventualni američki napad na Grenland značio “kraj NATO-a”, piše Guardian.
Unutar Saveza se, prema navodima diplomatskih izvora, razmatra jačanje vojne prisutnosti na Arktiku kroz veća izdvajanja za odbranu, dodatno raspoređivanje opreme i intenzivnije vojne vježbe. Iako se tvrdnje iz Washingtona o masovnom prisustvu kineskih i ruskih brodova u grenlandskim vodama smatraju pretjeranima, zapadni saveznici procjenjuju da bi koordinirano jačanje vanjske sigurnosti otoka moglo biti način za smirivanje krize. Kao mogući model navode se operacije Baltic Sentry i Eastern Sentry, pokrenute radi zaštite infrastrukture i istočnog krila Europe.
U teoriji, Evropska unija raspolaže i snažnim ekonomskim polugama. Kao tržište od oko 450 miliona ljudi, mogla bi posegnuti za mjerama od ograničavanja rada američkih vojnih baza do zabrane kupovine američkih državnih obveznica. U tom kontekstu spominje se i instrument EU-a protiv prisile, koji Europskoj komisiji omogućava zabranu američke robe i usluga, uvođenje carina ili blokadu ulaganja. No, takav potez zahtijeva saglasnost svih država članica, koje zasad pokazuju zadršku zbog mogućih ekonomskih posljedica i potrebe da se očuva savez sa SAD-om u vezi s Ukrajinom.
Bivši visoki dužnosnik Ujedinjenih nacija Jean-Marie Guéhenno upozorio je da Evropa u velikoj mjeri zavisi od američkih tehnoloških kompanija, ističući da se to odnosi na zaštitu podataka, umjetnu inteligenciju i softverska rješenja, uključujući i ona za odbrambene sisteme.
Posebno osjetljivo pitanje predstavlja ekonomska budućnost Grenlanda. Privreda otoka snažno se oslanja na godišnje subvencije iz Danske, koje su prošle godine iznosile oko 530 miliona eura i činile približno polovinu budžeta. Trumpove najave o “ulaganjima u vrijednosti milijardi” mogle bi, prema procjenama, potaknuti Evropsku uniju da ponudi vlastitu ekonomsku podršku kako bi Grenland, koji bi u budućnosti mogao glasati o nezavisnosti, ostao izvan direktnog američkog ekonomskog utjecaja.
Američki predsjednik je u intervjuu za The New York Times izjavio da je američko “vlasništvo” nad Grenlandom “psihološki potrebno za uspjeh”. S druge strane, analitičari think tanka Bruegel smatraju da bi Evropska unija trebala djelovati preventivno i, u dogovoru s Kopenhagenom i Nuukom, razmotriti raspoređivanje evropskih trupa na otoku kao politički signal predanosti teritorijalnoj cjelovitosti Grenlanda. Prema njihovoj ocjeni, takav potez ne bi spriječio američku aneksiju, ali bi je znatno otežao.
U tom kontekstu navode da ne bi bilo potrebe za oružanim sukobom, ali da bi slika SAD-a koji privodi ili zadržava vojnike svojih najbližih saveznika imala ozbiljne posljedice po međunarodni ugled zemlje, njen kredibilitet, kao i stavove američke javnosti i Kongresa.
Njemačka vlada je već najavila rad na planu koji uključuje “europsko odvraćanje”, dok je francuski ministar vanjskih poslova spomenuo mogućnost slanja francuskog vojnog kontingenta. Evropska unija raspolaže kapacitetom za brzo raspoređivanje do 5.000 vojnika u kriznim situacijama, što bi, prema procjenama stručnjaka, moglo utjecati na američke strateške procjene.
“Niko ne vjeruje da bi rat između SAD-a i EU-a bio poželjan ili pobjediv”, izjavio je njemački zastupnik Zelenih u Evropskom parlamentu Sergey Lagodinsky. Dodao je da bi američki vojni potez protiv Evropske unije imao razorne posljedice po odbrambenu saradnju, globalna tržišta i povjerenje u Sjedinjene Američke Države.
Foto: Ilustracija
