Digitalizacija diže nivo kvaliteta javne usluge

digitalna tehnologija

Zahvaljujući modernim tehnologijama, posebno u oblasti digitalizacije, javna uprava u BiH nikada u istoriji nije bila u boljoj poziciji da poboljša svoju efikasnost u službi građana.

Iz tih razloga, kako kaže Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave u BiH, nastavak digitalizacije ove oblasti će u 2021. godini biti apsolutni prioritet. On kaže da je u Akcionom planu za reformu javne uprave, koji je nedavno usvojen, ova oblast ključni prioritet.

Prema Akcionom planu, načela na osnovu kojih će se reformski proces odvijati u oblasti digitalizacije se svodi na moto "Sve na jednom mjestu" i "Nema pogrešnih vrata", a planirano je da se građani putem interneta i mobilnog telefona ne samo informišu o potrebnim procedurama, već da što više procedura obave od kuće.

"Cilj je lakoća dostupnosti informacija preko organizacionih silosa oslanjajući se na slobodan protok podataka u skladu sa Okvirom interoperabilnosti, tehnološku neutralnost, integritet, kontrolu osiguranja, privatnost, identitet i bezbjednosne zahtjeve", navedeno je u Akcionom planu.

Takođe, u dokumentu se navodi da je potrebno uspostaviti jedinstvenu tačku za građane za svaki upravni nivo za dobijanje informacija i ostvarenje usluga koje pružaju institucije organizovanih oko životnih događaja, uključujući elektronske i fizičke tačke, odnosno pultove koji su nadležni za izdavanje sertifikata i drugih dokumenata.

"Specifični cilj u oblasti pružanja usluga je usmjeren na reformske procese koji će transformisati javnu upravu da bude orijentisana ka korisnicima, tako što će stručno pratiti i shvatati njihove potrebe i očekivanja, te na osnovu toga unaprijediti poslovne procese i upravno postupanje, smanjujući administrativno opterećenje, omogućavajući dostupnost usluga različitim kanalima komunikacije, uz osiguranje visokog kvaliteta i smanjenje cijene usluge", navedeno je u Akcionom planu.

Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kaže da je ta institucija u završnoj fazi da postane certifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa u BiH.

"UIO je pribavila sve neophodne standarde izvršila sve potrebne pripreme, a Delegacija EU u BiH je trenutno raspisala tender putem kojeg će biti odabrana kompanija iz EU koja će doći u UIO i provjeriti ispunjenost svih sigurnosnih i ostalih uslova kako bi UIO mogla podnijeti zahtjev Ministarstvu komunikacija i transporta BiH i dobiti status certifikovanog tijela. Očekujemo da se cijeli proces završi u narednih mjesec do dva", rekao je Kovačević.

Kada se ovaj proces završi, Kovačević ističe da će poslovnoj zajednici i ostalim subjektima biti otvorena mogućnost da se u UIO podnesu zahtjevi i dobijaju certifikati koji će zamijeniti klasični potpis i pečat.

"U prvom krugu će ta mogućnost biti otvorena za sve učesnike u carinskom postupku, jer je vrlo važno da svi oni dobiju pomenute certifikate s obzirom da od 01. jula 2021. počinje primjena Zakona o carinskoj politici u BiH koja podrazumijeva "carinu bez papira" i NCTS - novi provozni kompjuterizovani sistem na nacionalnom nivou. To znači da će svi učesnici u postupku provoza svoje dokumente ovjeravati novim digitalnim kvalifikovanim potpisom, koji će imati istu pravnu snagu kao što sada ima klasičan potpis i pečat", rekao je Kovačević.

Isto tako, kako kaže, UIO je putem elektronske pošte dala mogućnost građanima BiH da postave bilo koji upit iz oblasti primjene propisa o indirektnim porezima, a odgovori se šalju najčešće istog dana kada je postavljen i upit.

"Tu smo naišli na značajne pohvale od strane poreskih obveznika. Do sada je UIO poreskim obveznicima ponudila jedan veliki set usluga koje danas mogu obavljati elektronskim putem, ali od sredine 2021. godine očekuje nas zaista veliki pomak kad je u pitanju elektronsko poslovanje i komunikacija na relaciji UIO - poreski obveznici", zaključio je Kovačević

Tekst je napisan za Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH kao dio podrške reformi javne uprave koju vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke pružaju u okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH koji provodi GIZ. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom tekstu ne odražavaju nužno službene stavove i politike vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke i GIZ-a.