10 Jul

Dirljivi Kolindin poziv upućen Donaldu Trumpu

Kontroverzni američki predsjednik Donald Trump, prije četiri dana se u Varšavi, tokom samita Inicijative triju mora, sastao sa hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Susret ovo dvoje političara krajem maja u Briselu i početkom jula u Varšavi indicira da se Hrvatska nastoji nametnuti kao strateški i vitalni partner Sjedinjenim Američkim Džravama.

Da je za takav odnos hrvatska predsjednica znatno zagrijanija nego Trump, potvrđuju snimci Brisela, koji prikazuju njeno uporno nastojanje da po svaku cijenu stane uz prvog čovjeka SAD prilikom poziranja za zajedničku fotografiju. Na kojoj njih dvoje, mora se priznati, izgledaju poput Kena i Barbie u nešto zrelijim godinama.

Ono što je zanimljivo u vezi sa sastankom Trumpa i Grabar-Kitarovićeve, jeste način na koji o njegovom sadržaju izvještavaju hrvatski i američki mediji, odnosno Pantovčak i Bijela kuća. Dok se američki oficijelni i medijski izvori fokusiraju na pitanje energetike i LNG (Life Natural Gas – prirodni gas) terminala na otoku Krk, dotle hrvatski mediji prenose čitav niz tema i pitanja kojih se hrvatska predsjednica dotaknula na tom sastanku. Ne prenose, međutim, i Trumpove odgovore na njih, prosto stoga što ih je on diplomatski taktično neutralizirao i jasno stavio Kolindi Grabar-Kitarović do znanja šta je opseg i fokus američkog interesovanja za Hrvatsku.

Dok hrvatska poglavarka vjeruje da je upravo ona ta koja će Donaldu Trumpu otvoriti oči u pogledu stanja u jugoistočnoj Evropi, dotle američki predsjednik nije zainteresovan za mitomansko napuhivanje značaja jedne od mnogih država koje žele postati neovisne od ruskog gasa. Naročito je komično zvučao varšavski ekspoze Kolinde Grabar-Kitarović o „željeznoj zavjesi“ i „nama koji smo rođeni s njene pogrešne strane“, što je valjda trebalo poslužiti kao dokaz podnijete žrtve i nepokolebljive odanosti Hrvatske države idejama slobode i demokratije te njenoj patnji u okvirima privremene Jugoslavije.

Naravno, nezaobilazna tema sastanka između ovo dvoje političara bila je i već poslovična opsesija Kolinde Grabar-Kitarović Bosnom i Hercegovinom. Kako prenosi TV N1, hrvatska je predsjednica Trumpu prenijela svoju zabrinutost zbog ekstremizma u BiH, te zbog ugroženosti i neravnopravnosti Hrvata u njoj, ujedno ističući potrebu „da se država politički i u svakom drugom pogledu emancipira.“ Šta je Trump rekao na to, TV N1 ne prenosi, vjerovatno stoga što nije rekao ništa izuzev diplomatskih fraza namijenjenih za eskivažu opterećujućih i besmislenih tema. Također ostajemo uskraćeni za informaciju na šta hrvatska predsjednica misli kada govori o emancipaciji „u svakom drugom pogledu“. Vjeruje li ona zaista da je, kao predsjednica države u kojoj se na stratištima podižu spomen-obilježja onima koji su sprovodili genocid, pozvana da dijeli lekcije o emancipaciji?

Zahtjev Kolinde Grabar-Kitarović upućen Donaldu Trumpu „za tješnjom suradnjom između naših službi oko razmjene podataka oko ekstremizma, ekstremista i njihovih kretanja općenito“, dirljiv je koliko i komičan. Sudeći po hrvatskoj predsjednici, SAD su Globalni rat protiv terorizma (GWOT – Global War on Terrorism) povele i vode ga nedovoljno prilježno, te im je stoga nužna pomoć iskusne i odane Hrvatske države. Ona ujedno ponižava ne samo američke i bosanskohercegovačke, već i hrvatske nadležne službe, koje već godinama sarađuju i razmjenjuju informacije, neprekidno unaprijeđujući procedure. Da malo manje robuje mitomaniji i da posveti malo više pažnje informacijama kojima raspolažu nadležne agencije, znala bi da je BiH načinila znatno krupnije korake u borbi protiv svog ekstremizma, nego Hrvatska u borbi protiv onog koji je nagriza kao hrđa.

Na bliskoistočnim ratištima trenutno se nalazi 60 bosanskohercegovačkih državljana, a pri tom niko nije otišao tamo u posljednjih 16 mjeseci, i veliko je pitanje da li je taj broj veći od broja hrvatskih državljana koji se nalaze u Ukrajini. Kao što je veliko pitanje koliko će hrvatska država biti u stanju izaći na kraj sa iskušenjima što će ih povratnici iz Ukrajine donijeti sa sobom. U posljednje dvije decenije istraumatizirani su branitelji u Hrvatskoj pobili više ljudi nego teroristi u BiH, ali hrvatskoj je predsjednici očito lakše zavirivati u tuđu avliju, nego se baviti redom u vlastitoj. Možemo pretpostaviti da je za Kolindu Grabar-Kitarović veoma frustrirajuće to što nadležne agencije u BiH djeluju preventivno, kako bi suzbili učinke ekstremizma, za razliku od hrvatske politike da se pitanje hodajućih bombi ne poteže do trenutka izvlačenja osigurača, ali ta frustracija nije opravdanje za nimalo diplomatsko patroniziranje susjedne države. Za koje, uostalom, ne postoji nijedno činjenično opravdanje.

Kuknjava hrvatske predsjednice nad ugroženošću Hrvata u Bosni i Hercegovini također je lišena uporišta u stvarnosti i predstavlja prilično diletantski pokušaj pružanja podrške Draganu Čoviću i njegovom HDZ-u u poslu ljuljanja temelja ustavnog poretka BiH. A njena poruka Trumpu da su Bosni i Hercegovini „potrebne političke reforme i promjene“ u najmanju je ruku neodmjerena, kao što bi neodmjerena bila izjava, recimo Boruta Pahora, da su političke reforme i promjene potrebne Hrvatskoj.

Sve u svemu, nije zgoreg Kolindu Grabar-Kitarović češće podsjećati šta je bio odgovor Donalda Trumpa na njene zanesene i mesijanske invektive o BiH i o regionu. Lapidarni američki izolacionist je na sve to rekao – gas, terminal, Krk.

 

(Izvor: Bportal.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top