Novi paket sankcija protiv Moskve trebao je biti predstavljen, međutim Evropska komisija je odgodila sve dok ne obavi konsultacije s partnerima iz grupe G7 o budućnosti gornje granice cijena ruske nafte.
Prijedlog je trebao biti predstavljen ambasadorima u petak, no to je odgođeno za početak sljedeće sedmice, potvrdili su za Euronews nekoliko dužnosnika i diplomata.
Među idejama koje se razmatraju je i potpuna zabrana pomorskih usluga, što bi drastično promijenilo dosadašnji pristup, piše Euronews.
Prilagođena granica
Plan koji najglasnije zagovaraju Finska i Švedska, zabranio bi kompanijama iz Evropske unije pružanje bilo kakvih usluga, poput osiguranja, prijevoza ili pristupa lukama, plovilima koja prevoze rusku sirovu naftu ili naftne derivate. Do sada je EU dopuštao takve usluge, ali isključivo za tankere koji su poštovali gornju granicu cijena skupine G7, mehanizam koji je na snazi od decembra 2022. godine.
Ta je gornja granica nedavno prilagođena na 44,10 dolara po barelu kako bi odražavala tržišne trendove i pojačala pritisak na rusku ratnu privredu. Dinamičnu granicu cijena primjenjuju EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Japan, dok su Sjedinjene Države zadržale izvornu razinu od 60 dolara po barelu.
Ako bi EU uveo potpunu zabranu pomorskih usluga, gornja granica cijena praktično bi prestala vrijediti na području Unije. Kompanijama bi bilo zabranjeno servisirati sva ruska plovila bez iznimke, neovisno o tome prodaju li naftu iznad ili ispod cjenovnog limita. Finska i Švedska smatraju da bi takva zabrana donijela višestruke koristi: značajno bi povećala troškove ruskom naftnom sektoru, bila bi jednostavnija za provedbu i suzbila bi korištenje krivotvorenih dokumenata, kojima se Moskva često služi za zaobilaženje sankcija.
Ipak, napuštanje mehanizma ograničenja cijena moglo bi biti problematično za neke države članice, osobito ako druge zemlje skupine G7 ne prihvate tu inicijativu. Za svaku odluku o sankcijama potrebna je jednoglasnost svih 27 članica.
Stav Vašingtona
Brisel nastoji uskladiti svoje poteze s Bijelom kućom, koja je u januaru sankcionirala dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil, nakon neuspjeha planiranog sastanka predsjednika Donalda Trampa (Trump) i Vladimira Putina.
Zbog dominacije američkog dolara u globalnoj trgovini, sankcije Vašingtona imale su eksteritorijalni učinak i prisilile Moskvu da svoju naftu tipa Ural prodaje uz veći popust. Potencijalna zabrana pomorskih usluga zadala bi novi udarac ruskim prihodima od energenata.
Međutim, Trampova administracija oklijeva s izmjenama gornje granice cijena. Prošle godine bila je jedina članica G7 koja je odbila prelazak na dinamički mehanizam.
Dodatni faktor su i pregovori o mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije koje vodi Vašington, a koji su dosad postigli ograničen napredak. Nakon dvodnevnih trilateralnih razgovora u Abu Dhabiju, Ukrajina i Rusija dogovorile su razmjenu 314 ratnih zarobljenika, dok su SAD i Rusija odlučile ponovno uspostaviti vojni dijalog na visokoj razini, prvi put u više od četiri godine.
- Vidjet ćemo u kojem će smjeru ići mirovni pregovori - rekao je američki ministar financija Scott Bessent, napominjući kako Vašington "razmatra" dodatne kaznene mjere.
Crna lista
Osim mjera vezanih za pomorske usluge, očekuje se da će sljedeći paket sankcija EU proširiti crnu listu plovila takozvane "flote u sjeni" i subjekata za koje se sumnja da pomažu Moskvi u nabavci zabranjenih proizvoda, s posebnim naglaskom na Kinu. Prema pisanju Bloomberga, paket bi mogao uključivati i zabranu uvoza ruskog iridija, rodija, platine i bakra.
Brisel želi odobriti dvadeseti paket sankcija do 24. februara, na četvrtu godišnjicu početka rata. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) i predsjednik Evropskog vijeća António Košta (Costa) trebali bi na taj dan otputovati u Ukrajinu kako bi potvrdili daljnju podršku Evropske unije.
- Vidjet ćemo kada će tačno biti ispunjeni svi uvjeti za usvajanje, no mogu potvrditi da se posljednjih dana intenzivno radilo na dvadesetom paketu sankcija. Mogli bismo ga očekivati vrlo brzo - izjavio je u petak poslijepodne glasnogovornik Komisije.
Foto: Društvene mreže
