Uspon Indije i Kine uz protekcionistički pritisak politike Donalda Trumpa i deindustrijalizaciju Evrope doveo je do zabrinutosti oko sposobnosti Evrope da održi privlačnost u oblasti farmacije te povećava opasnost da se izgubi i posljednji ostatak evropskog zdravstvenog suvereniteta.
Američki predsjednik nije gubio vrijeme u pokretanju industrijskog oživljavanja. Prijetnjom uvođenja carina u sektoru, naredio je laboratorijama da repatriraju proizvodnju i ulaganja na američko tlo kako bi izbjegle kazne.
Strategija je dala rezultate: Farmaceutski proizvođači su od početka godine najavili investicije u vrijednosti od preko 500 milijardi dolara (427 milijardi eura), prema američkoj industrijskoj asocijaciji PhRMA. Za sada su većina tih najava još uvijek neodređena obećanja, ali naglašavaju važnost američkog tržišta u strategijama prodaje industrije.
Farmaceutski proizvođači brzo otvaraju svoje novčanike jer ne žele izgubiti poziciju na američkom tržištu. I s dobrim razlogom: SAD je prava zlatna koka, koja značajno utiče na portfelje farmaceutskih grupa.
Samo SAD čine više od polovine globalne prodaje sektora po vrijednosti, više nego dvostruko od prihoda koji se ostvaruje na cijelom evropskom kontinentu, iako Evropa ima veću populaciju.
U posljednjim decenijama laboratorije su neumorno radile na rastu prodaje u SAD, ponekad do te mjere da su postale izrazito zavisne od tog tržišta.
Velike farmaceutske grupe poput AbbVie, Gilead, Bristol Myers Squibb, Amgen, Lilly i Pfizer u 2024. godini ostvarile su između 60% i 75% svojih prihoda u SAD. Lider sektora, Johnson & Johnson, ostvario je skoro 57% prihoda tamo, kao i danska firma Novo Nordisk. Britanski GSK i francuski Sanofi ostvarili su 52%, odnosno 49% svojih prihoda u SAD, dok su švicarski Roche i Novartis prijavili 48%, odnosno 42%.
U tom kontekstu, val najava investicija u SAD pomno se prati u Evropi.
On može signalizirati promjenu u industrijskim strategijama, pri čemu laboratorije sada prioritet daju američkom tržištu. U pismu upućenom predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen 11. aprila, izvršni direktori 32 farmaceutske grupe, uključujući Novo Nordisk, Sanofi i GSK, upozorili su Brisel na hitnu potrebu za očuvanjem privlačnosti sektora.
Upozorili su da bez brzih mjera može doći do "egzodusa" investicija u SAD, čime bi već oslabljenoj evropskoj farmaceutskoj industriji prijetio ozbiljan rizik.
Ovo nije prvi šok za Evropu. Na prelazu 2000-ih, ono što je nekada bilo "svjetska apoteka" bilo je primorano da prepusti dio svoje dominacije azijskim konkurentima. U to vrijeme Evropa je još uvijek bila glavni proizvodni centar za zdravstvene proizvode, snabdijevajući zemlje širom svijeta lijekovima i aktivnim sastojcima koji im daju terapijsko djelovanje.
Međutim, u nastojanju da smanje troškove zdravstvene zaštite, vlade velikih evropskih zemalja, posebno Francuske, počele su vršiti pritisak na snižavanje cijena koje su pregovarale s laboratorijama za refundiranje tretmana. Kako bi zaštitile svoje margine, farmaceutske kompanije su tražile načine za smanjenje proizvodnih troškova, postepeno premještajući proizvodnju u Kinu i Indiju, gdje su rad i regulative bili jeftiniji.
Tako je započeo u velikoj mjeri neprimjetan talas deindustrijalizacije u Evropi, koji je postepeno preoblikovao svjetsku mapu farmaceutske industrije.
Proizvodni lanci postali su fragmentirani, a Kina i Indija, uz značajnu podršku svojih vlada, etablirale su se kao lideri u proizvodnji generičkih lijekova i aktivnih sastojaka. Iako Evropa ostaje ključni centar farmaceutske industrije, izgubila je veliki dio svoje ranije dominacije.
Na primjer, u proizvodnji aktivnih sastojaka tržišni udio Evrope po vrijednosti značajno je pao. Dok je krajem 1990-ih prelazio 80%, do 2014. godine pao je na 48%. "Danas je bliže 30%, i vjerovatno će i dalje padati", rekao je Vincent Touraille, predsjednik SICOS-a, francuskog udruženja igrača u industriji organske hemije i biohemije. U međuvremenu, Kina i Indija porasle su na 35%, odnosno 20% tržišnog udjela.
Još gore, primorane nedostatkom profitabilnosti da odustanu od određenih vrsta proizvodnje, evropske zemlje su postepeno izgubile dio svog zdravstvenog suvereniteta i sada zavise od azijskih dobavljača za mnoge ključne lijekove.
To je posebno izraženo kod antibiotika. Studija njemačke asocijacije generičkih lijekova Pro Generika pokazala je da najmanje tri često korištena antibiotika – doksiciklin, klaritromicin i cefaklor – danas imaju samo jednog ili dva proizvođača u Evropi. Šire gledano, 80% aktivnih sastojaka u lijekovima koji se koriste na kontinentu sada dolazi iz Indije ili Kine.
Iako je Evropa pogođena u području zrelih lijekova, može se bar pohvaliti da je relativno očuvala polje tzv. inovativnih lijekova.
Njihov razvoj i proizvodni procesi složeniji su od onih kod starijih, hemijski baziranih lijekova, što ih stavlja izvan domašaja azijskih konkurenata. Iako ti tretmani čine mali dio potrošnje pacijenata, generici čine 70% receptura na kontinentu, oni su i najprofitabilniji segment tržišta. Ipak, takva prednost uskoro bi mogla biti ugrožena ambicijama SAD-a za industrijsko oživljavanje. Masovni investicioni projekti najavljeni u SAD imaju za cilj jačanje proizvodnih kapaciteta zemlje za inovativne lijekove.
Kako bi izbjegla daljnji zaostatak i održala snažna ulaganja u Evropi, farmaceutske kompanije zalažu se za mjere koje bi povećale atraktivnost kontinenta. Među njihovim glavnim zahtjevima je povećanje cijena lijekova, tvrdeći da tretmani u Evropi nisu adekvatno vrednovani.
No, suočene sa sve strožim budžetima, većina evropskih zemalja je nevoljna da to prihvati. Ako ne, laboratorije se nadaju da će 27 članica EU usvojiti zajedničku strategiju za razvoj sektora, ali pregovori u Briselu kasne.
U međuvremenu, konkurenti ubrzano napreduju. Kina, koja se do sada fokusirala na proizvodnju proizvoda niže dodane vrijednosti poput generika i aktivnih sastojaka, sada želi postati glavni igrač u inovativnim lijekovima.
Zahvaljujući vrlo ambicioznim državnim politikama, Kina značajno ulaže u istraživanje i razvoj i bioproizvodnju kako bi ubrzala svoj uspon. Klinička ispitivanja se množe širom zemlje, a kineske kompanije sve češće formiraju partnerstva sa zapadnim laboratorijama u razvoju novih lijekova. Zaglavljena između ova dva svjetska giganta, Evropa će se morati jako potruditi da izbjegne oštar pad, piše francuski Le Monde.
