Igor Crnadak: Pravosuđe je veći problem od Srbske časti

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak govori o novom šamaru RS-a na međunarodnoj sceni, izborima i principima za ulazak u Evropsku uniju.

Ako je prošlu godinu obilježila afera sa predstavništvom RS-a u Izraelu, za koje se ispostavilo da je odavno ugašeno, hoće li na početku 2018. obilježiti nova o vezama SNSD-a i Srbske časti?

- Slike koje su otišle iz Banje Luke sa ovim sumnjivim tipovima, a koji su izazvali uznemirenje građana u Republici Srpskoj, nažalost, predstavljaju novu mrlju na međunarodnom imidžu RS-a, za koju su ponovo zaslužni SNSD i vlast u entitetu. Demonstracija sile pripadnika Srbske časti, koja se vidjela kroz šetnju glavnom banjalučkom ulicom i kroz boravak u Narodnoj skupštini RS-a, pokazuje da se vlast u Banjoj Luci potpuno izgubila i da više nema osjećaj nizašta.

 

Na posljednjem mjestu

Ja sam uvjeren da će biti dovoljno pameti i da neće biti incidenata, a da se priča neće izroditi u neku ozbiljnu stvar, ali i ovo što smo vidjeli, demonstraciju sile kroz šetnju glavnom banjalučkom ulicom i kroz boravak u Narodnoj skupštini RS-a, pokazuje da se vlast u Banjoj Luci potpuno izgubila i da više nema osjećaj nizašta.

Očekujete li reakciju i od koga?

- Ovdje su u suštini počinjene dvije štete. Najveća je što je došlo do uznemirenja građana, a druga je što je Republika Srpska doživjela još jedan šamar na međunarodnoj sceni. A što se tiče nekakvih reakcija, to je na institucijama. Vidjećemo da li će i kakvih reakcija biti.

Šta Vam govori izjava predsjednika RS-a Milorada Dodika, u kojoj tvrdi da nije Putinov čovjek i da uvažava SAD?

- Ne bih da komentarišem baš svaku Dodikovu izjavu, ali ono što jeste vidljivo u zadnje vrijeme je da on čini sve što može da na neki način pokuša skinuti sa sebe sankcije, koje jesu opterećenje za nastavak političke karijere. Što se tiče Republike Srpske, važno je što sankcije nisu usmjerene ni protiv entiteta ni protiv institucija RS-a ni naroda. Smatram da američka politika poštuje Dejtonski sporazum, uvažava Republiku Srpsku i da nam Dodik agresivnim nastupima prema Americi samo pravi štetu.

Prije nekoliko dana ste imali sastanak sa američkom ambasadoricom u BiH Maureen Cormack, koja stalno potencira pokretanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Kako tu borbu uspostaviti kada, evo, Tužilaštvo BiH danima ne reaguje, a sve je više zahtjeva da se ispita djelovanje Srbske časti?

- Bez obzira na to šta kaže bilo koji ambasador o tome šta je nama koji živimo u Bosni i Hercegovini potrebno, manje je važno od činjenice da prave poteze, važne poteze vuku naše institucije, i političke i pravosudne. Prema tome, Srbska čast je tu najmanji problem. Najveći problem je što pravosuđe nema snage i pokazuje da nema dovoljno ni volje ni kapaciteta da se izbori sa krupnim pitanjima poput završetka sankcionisanja zločina počinjenih za vrijeme rata, a posebno nema snage da se izbori sa korupcijom i organizovanim kriminalom, jer smo tu ubjedljivo na posljednjem mjestu u Evropi.

Iz Ministarstva na čijem ste čelu je poručeno kako ćete odgovoriti na diplomatsku notu Gruzije, upućenu zbog posjete predsjednika Južne Osetije Banjoj Luci, no jeste li razmišljali o slanju diplomatske note u Hrvatsku, čija predsjednica o našim zakonima priča u trećoj zemlji - Turskoj?

- Ne mislim da je sama činjenica što je hrvatska predsjednica u Turskoj pričala o Bosni i Hercegovini nešto loše. Ne treba reagovati na prvu. Spreman sam da reagujem svaki put kada se osjeti da nam neko nešto radi iza leđa ili pokušava nešto da uradi što bi štetilo nama ovdje. Međutim, same razgovore o BiH ne treba shvatiti kao nešto loše i vjerujem iskreno da i Srbija sa predsjednikom Vučićem i Hrvatska sa predsjednicom Grabar-Kitarović, ipak, u samoj suštini svoje politike imaju želju da regionalna saradnja ide uzlaznom putanjom i da Bosna i Hercegovina od svake naredne godine ima bolju i unutrašnju situaciju, kada je riječ o ekonomiji i kada je riječ o napredovanju na evropskom putu.

Mnogo ljudi u našoj zemlji nije upoznato sa tzv. “regata principom” koji se spominje, a koji predviđa pakete prilikom ulaska u EU zemalja zapadnog Balkana. Šta Vi mislite o tome?

- Ja sam protiv toga. Mislim da je i za Evropsku uniju i za nas, predstavnike zemalja aplikanata, najbolji način vrednovanje napretka na osnovu onoga što je svaka pojedina zemlja uradila. To je jedini pošten pristup. Najbolji dokaz tome je činjenica da je prije sedam godina Bosna i Hercegovina bila ubjedljivo prva, bila je lider evropskih integracija u regionu. Danas, nažalost, ne stojimo tako dobro, Srbija je neka vrsta lidera, tako da se kroz sam proces, kako vrijeme protiče, uloge mijenjaju. Zato je najbolje držati se i insistirati na evropskim standardima u svim zemljama koje su na putu ka Evropskoj uniji i vrednovati njihov napredak isključivo kroz posao koji obave.

Kada se očekuje dogovor članica Saveza za promjene o nastupu u oktobru i ko su, po Vama, ljudi koji će biti nosioci izborne utrke?

- Za razliku od 2014, ove godine je mnogo veći stepen povjerenja unutar Saveza za promjene, stvari su mnogo čistije i jasnije, pa se već danas zna da ćemo imati zajedničke kandidate. Mogu reći da će jedan od dva kandidata biti Mladen Ivanić, drugi će doći iz SDS-a. To je kombinacija koja je pokazala rezultat i 2014, samo ćemo ove godine pobijediti na oba nivoa. Pobrinućemo se da 2018. bude godina promjena, jer gospodin Dodik i gospođa Cvijanović posljednji mjesec ponavljaju kako imaju 70-80 posto podrške i na osnovu njihovih izjava bismo se mogli zapitati hoće li iko glasati za nas, a sve to rade iz vrlo jasnog osjećaja

Priču o kupovini objekata za potrebe DKP mreže otvorili smo u Oslobođenju, pa Vas pitam imate li plan za 2018. nakon što su otvorene ambasade u Zagrebu i Beogradu? Hoćemo li prodati neku od nekretnina?

- Nažalost, tu odluku ne mogu donijeti ja kao ministar niti Ministarstvo. To će biti odluka Savjeta ministara BiH i ne želim da prejudiciram kakvi će biti stavovi. No, siguran sam da ćemo vrlo brzo predložiti za prodaju određeni broj objekata, pa ćemo vidjeti kakvo je raspoloženje.

 

Procjena građana

Što se tiče kupovine manjih objekata, mislim da s tim treba nastaviti i to će u narednom periodu značajno smanjiti iznos koji izdvajamo za zakupnine, ali i otvoriti dio novca za programske aktivnosti, za djelovanje naših diplomatskih predstavništava u svijetu. Po našem planu koji je usvojen još prije šest-sedam godina, ono što bi sljedeće trebalo doći na red su Slovenija, Makedonija i Crna Gora.

Pa da premijerka RS-a i to nazove jeftinim trikom, kao što je bio slučaj kada ste odustali od kupovine automobila?

- Eto, to što mi nismo kupili automobil, jeftini je trik, a valjda je dobro za građane to što su u međuvremenu skoro svi ministri u njenoj vladi pokupovali aute od 100.000 maraka. Neka građani sami procijene.

 

(Izvor: Oslobođenje)