Inflacija u avgustu iznosila 17,4 posto: Cijene rastu, vlast dijeli milostinju!

.
U eri nezapamćenih poskupljenja i statističkim zavodima u BiH teško je precizno izračunati trenutnu stopu inflacije, ali, bez obzira na razlike u izvještajima, procenti koje su objavili entitetski zavodi potvrđuju ono što građani itekako osjete – preživjeti je sve teže, a zima nosi najveće izazove od rata.

 

U eri nezapamćenih poskupljenja i statističkim zavodima u BiH teško je precizno izračunati trenutnu stopu inflacije, ali, bez obzira na razlike u izvještajima, procenti koje su objavili entitetski zavodi potvrđuju ono što građani itekako osjete – preživjeti je sve teže, a zima nosi najveće izazove od rata.

 

Novi rast

Najviše rastu cijene hrane, goriva, prijevoza, energenata…

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u avgustu rasle su za 0,1 posto u odnosu na juli, a godišnja inflacija u FBiH iznosila je 17,4 posto.

Uz visoku stopu inflacije, imamo usporen ekonomski rast, kaže Ranko Markuš, doktor ekonomskih nauka. Dodaje da se rast cijena pravda globalnim poremećajima i ukrajinskom krizom.

- Rusija i Ukrajina su možda i najznačajniji globalni proizvođači poljoprivrednih proizvoda. Zbog rata se smanjila svjetska proizvodnja hrane, pa je hrana postala skuplja. Rusija je i jedan od najvećih proizvođača nafte i gasa, pa su sankcijama prema Rusiji zemlje koje su je sankcionisale dovedene u situaciju očekivane nestašice energenata, što direktno utiče na njihovu cijenu. Poskupljenjem energenata sve je poskupjelo, ali postoji i određeni nivo špekulativnih poskupljenja - smatra Markuš.

Jednokratna pomoć

S padom vrijednosti konvertibilne marke smanjuje se kupovna moć stanovništva i povećava stopa siromaštva, naglašava Markuš, koji predlaže načine za ublažavanje utjecaja inflacije na najsiromašnije.

- Mjera koja je dominantno u primjeni trenutno u BiH je jednokratna pomoć i kao takva je „prepisana“ od Srbije, koja je intenzivno koristila posljednjih godina. Iako može imati efekte na poboljšanje statusa najugroženijih, poput subvencija za kupovinu ogrjeva penzionerima, upitni su konačni efekti kada se takve subvencije dodjeljuju drugim ciljnim grupama, posebno pred izbore - ističe Markuš. 

Globalni šok

- Neke od zemalja su povećale minimalne zarade. Veliko je pitanje da li se ovim mjerama može uticati na inflaciju, jer je ova inflacija uvezena i rezultat je globalnog šoka na strani ponude, prije svega, prehrambenih proizvoda i energenata - kaže Markuš.

 

Foto: Avaz

Izvor: