Jadransko more među najzagađenijim u Evropi, evo kakvim otpadom obiluje

Količina i zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora među najvišima su u Europi nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora. Otpad u Jadran stiže od oko četiri miliona ljudi koji žive uz njegove obale, a taj se broj tokom turističke sezone poveća gotovo šest puta, upozorio je međunarodni tim stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu "Marine Pollution Bulletin".

Novinar Indexa Nenad Jarić Darenhauer razgovarao je sa stručnjacima iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo te s dosta članova jednog splitskog udruženja ronilaca koje organizira akcije čišćenja. Budući da su njihovi fokusi rada pomalo različiti - kod prvih ima nešto više rada s nevidljivom mikroplastikom, a kod drugih s vidljivim otpadom svih vrsta - njihove percepcije problema također se blago razlikuju. 

- I jednima i drugima sam na početku naših razgovora ispričao jednu anegdotu otprije nekoliko godina kako bih čuo njihove reakcije.  Kupajući se podno zidina u Dubrovniku vidio sam jednog dječaka kako baca role toaletnog papira u plićak plaže, jednu za drugom. Zamolio sam ga da prestane, a on me je, kao Purgera, poslao u Zagreb i još negdje usput jer je to "njegovo more" zaprijetivši mi usput svojim starijim bratom koji je u blizini igrao vaterpolo - piše Jarić navodeći da je ubijeđenoist o tome da neko ima ekskluzivitet na more jedan od problema, prenosi Avaz.

Plastika čini između 60 i 80 posto otpada koji se nalazi u evropskim morima. Koliko se u vodama i na dnu hrvatskog Jadrana može naći plastike, teško je procijeniti, dalje navodi.

- Stanje tek djelomično ilustrira činjenica da je u sklopu EU-ova projekta čišćenja mora "DeFishGear", u kojem su učestvovala 22 broda dva ribarska udruženja iz Hvara i iz Tribunja u mrežama izvađeno gotovo 30 tona otpada, odnosno prosječno 50 do 100 kilograma po koćarici mjesečno. A to je tek djelić otpada koji se slučajno zaplete u mreže - otkriva Jarić.