fbpx Kamp “Vučjak” u Bihaću: “Dobro došli u džunglu””

Kamp “Vučjak” u Bihaću: “Dobro došli u džunglu””

Home

Kamp “Vučjak” u Bihaću: “Dobro došli u džunglu””

U kampu “Vučjak” oko 600 migranata i izbjeglica trenutno se nalazi u izolaciji bez osnovnih uslova za život, uprkos prijetnjama od mina, požara i bolesti.


“Dobro došli u džunglu”, govore dvojica Afganistanaca na ulazu u kamp “Vučjak”, u kome je oko 600 ljudi smješteno u 50 šatora, prenosi BIRN.

Kamp je otvoren prošlog mjeseca na području Vučjaka, osam kilometara izvan centra Bihaća, uprkos protestovanju Ujedinjenih nacija (UN) i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) zbog loših uslova na ovom mjestu.

Migranti i izbjeglice borave u kampu bez toaleta, tekuće vode i struje, daleko od prvih naselja i prodavnica.

Kamp je okružen šumom, u kojoj su temperature odnedavno porasle do 35 stepeni, voda se dostavlja u cisternama, a hranu dva puta dnevno kuhaju volonteri “Crvenog krsta” – doručak, ručak i lanč-paket, koji stanovnici kampa sačuvaju za večeru.

S obzirom na vrućinu i položaj kampa, koji je blizu deponije otpada, postoji rizik od zaraze. Neki stanovnici “Vučjaka” imaju šugu, veoma zaraznu infekciju kože. Drugi navode opasnosti iz šume.

“Ovo je šuma, nije za čovjeka”, kaže za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) jedan Pakistanac, koji se odbio predstaviti. “Svaki dan ubijem po jednu zmiju.”

Još jedan Pakistanac, Abdulah, kaže da je dvaput vraćen s granice.

“Bosna i Hrvatska, ljubazno vas molim, sjedite zajedno i nađite rješenje što je prije moguće”, poziva on.

“VUČJAK NIJE TRAJNO RJEŠENJE”

BiH je prošle godine registrovala ukupno oko 25.000 migranata i izbjeglica na svojoj teritoriji. Njih oko 3.500 je ostalo, dok su ostali krenuli dalje, u pokušaju da dođu do Zapadne Evrope.

BIRN je izvještavao iz Bihaća prije godinu dana, kada je oko 1.000 migranata i izbjeglica, uključujući žene i djecu, živjelo u zapuštenom studentskom domu i okolnim šatorima na periferiji grada. U međuvremenu je za najranjivije od njih pronađen bolji smještaj, ali još uvijek postoje problemi sa smještajem muškaraca samaca. Mnogi od njih su spavali na ulicama.

Usljed protesta lokalnog stanovništva, vlasti Unsko-sanskog kantona (USK) su u maju 2018. odlučile da migrantima ubuduće neće biti dozvoljeno da obitavaju na javnim mjestima ili u napuštenim zgradama. Sredinom juna policija je počela premještati stotine migranata iz Bihaća u “Vučjak”. Nekih 20 policajaca je raspoređeno da kontrolišu novi kamp, te da presreću one koji se pokušavaju vratiti u Bihać i da ih pošalju natrag.

Osobe koje sada žive u kampu tvrde da se osjećaju izolovano, posebno jer ograničeno snabdijevanje strujom iz mobilnih generatora znači da imaju malo vremena da napune telefone.

“Policija [nam] ne dozvoljava da idemo u kupovinu”, kaže Abdulah. “Ljudi idu skrivajući se od policije. Idu u grad, na pijacu, ali ne javno.”

Kada je počelo premještanje, iz Ureda UN-a u BiH je rečeno da je nova lokacija potpuno neprikladna, naglašavajući njenu blizinu područjima s minama zaostalim iz rata.

“Postoji također i visok rizik od požara i eksplozija zbog mogućeg prisustva podzemnog plina metana, jer je ova lokacija nekada bila odlagalište otpada… Pored toga, na toj lokaciji nisu dostupne sanitarne prostorije, te nema pristupa tekućoj vodi i struji”, navode iz UN-a.

Međunarodna organizacija za migrancije (IOM), koja vodi pet migrantskih kampova u Kantonu, rekla je za BIRN da “kontinuirano radi na pronalasku alternativnog rješenja koje bi bilo sigurno za preseljenje migranata po svim aspektima koji zadovoljavaju minimalne standarde za smještaj migranata i izbjeglica”.

IOM tvrdi kako broj migranata raste, te da trenutni kapaciteti koje su ponudile lokalne vlasti nisu dovoljni da se svi oni smjeste.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić insistira na tome da “Vučjak” nije “trajno rješenje”.

“Nemamo drugog izlaza i tražimo neku drugu lokaciju”, izjavio je. “Ni mi nismo sretni zbog uslova u kojima žive, ali radimo šta možemo s onim čime raspolažemo.”

“MI MORAMO IĆI”

Na dan kada je BIRN posjetio “Vučjak”, uposlenik “Crvenog krsta” je rekao da je oko 150 migranata napustilo kamp u pokušaju da pređe zelenu granicu između BiH i Hrvatske, u sklopu probijanja poznatijeg kao “Igra”.

Grupe za zaštitu ljudskih prava dokumentovale su fizičko zlostavljanje migranata od hrvatske policije, što zvanični Zagreb negira.

U “Vučjaku” jedan Afganistanac govori za BIRN da je tri dana ranije vraćen s granice, pokazujući povrede na glavi, ruci i nozi, koje je, kako tvrdi, zadobio od hrvatske policije. Još jedan Afganistanac pokazuje slomljeni telefon, navodeći da su to uradili hrvatski policajci.

“[Hrvatska] policija uzima naše telefone, novac, uzima naše torbe, uzima naše vreće za spavanje i spaljuje ih”, kaže treći Afganistanac – Habib Safi. On ističe da putuje već četiri godine.

Nevladina organizacija za pomoć migrantima i izbjeglicama “No Name Kitchen” tvrdi da je u periodu između maja 2017. i decembra 2018. bilo 141 “vraćanje” iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, od kojih je 84 posto uključivalo nasilje.

Martovski izvještaj međunarodne agencije za ljudska prava Amnesty International optužio je Evropsku uniju (EU) da je bila sudionik u nasilnim vraćanjima migranata i izbjeglica iz Hrvatske, države koja se nalazi na vanjskoj granici EU.

“Evropski lideri ne mogu više prati ruke od odgovornosti za kontinuirana kolektivna protjerivanja i nasilna vraćanja duž balkanske rute”, piše Amnesty.

Safi, međutim, poručuje da oni neće odustati.

“Ovdje smo, ne možemo se vratiti, prešli smo pet zemalja”, kaže on za BIRN.

“Moramo ići. Ako nas tučete, nije nas briga. Možda sam povrijeđen, ali moram ići.”

Topic
Objavio: Wed, 03/07/2019 - 19:39
Back to top