Komšić: Ne volim jednako Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku

Ja ne volim jednako Bosnu i Hercegovinu kao Hrvatsku, nego je volim više od Hrvatske i to nemjerljivo više. Naravno, draga mi je i Hrvatska, ali to se ne može porediti.

Ne znam kako bi i moglo, izjavio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić u intervjuu za makedonski Kapital.

“U Hrvatskoj sam tek turista, kod prijatelja ili na službenom putu, a u Bosni i Hercegovini u svojoj kući. Znamo da svi najviše volimo svoj dom. Valjda je normalno najviše voljeti svoju domovinu”, rekao je Komšić.

Na pitanje koliki postotak ljudi u BiH, odnosno Hrvata ili Srba razmišlja kao i on, Komšić kaže da ne razmišlja u tim relacijama, jer ljudi nisu brojevi, niti je život statistika, prenosi Patria.

“Znam mnogo Srba i Hrvata koji su se zajedno sa mnom borili za državu Bosnu i Hercegovinu. Vrijednosti koje smo zastupali i koje zastupamo više su od postotaka i statistike. Tako je i danas, tako će i biti, jer Bosna i Hercegovina će uvijek biti država svih njenih građana, neovisno od toga koje su nacije i vjere”, objasnio je.

Objašnjavajući je li njegova ideologija neoamerička ili starojugoslovenska, Komšić je kazao da ako neko tvrdi da je ideja građanske države Bosne i Hercegovine, države ravnopravnih pojedinaca (građana) bliska američkom modelu, on se mogu složiti s tim.

“Osim toga ideja građanske države Bosne i Hercegovine u potpunosti je komplementarna sa vrijednostima na kojima je utemeljena Evropska unija. Naprosto riječ je o zapadno-evropskim vrijednostima. Jugoslavenski model je ipak nešto drugo. I pored dobrih osobina koji je taj model imao, on je ipak bio baziran na etničkom. Upravo su te etničke protivrječnosti na kraju dovele do raspada Jugoslavije jer se velikonacionalne ambicije nisu mogle zadovoljiti unutar Jugoslavije kao zajedničke države. Međutim, Bosna i Hercegovina će kad tad biti građanska država. Na tome treba strpljivo i predano raditi. Svi mi znamo da to ne može biti doslovno sutra, ali svi mi koji volimo državu Bosnu i Hercegovinu moramo imati tu vrstu svijesti. Nikada ne smijemo napustiti ideju građanske države, jer bi to značilo izdaju svih onih koji su dali živote za BiH”, navodi Komšić.

Dodao je da su na konceptualnom nivou njegovi politički protivnici, protivnici civilizacijskih vrijednosti.

Ocjenjujući trenutnu sigurnosnu situaciju u regiji, Komšić kaže da se ona može podijeliti u dva nivoa ili u dva aspekta.

“Prvo, u kojem sigurnosnu situaciju kreiraju zemlje koje pripadaju ovoj našoj regiji Zapadnog Balkana ili Jugoistočne Evrope, kao i ono drugo u kojem se lome geopolitičke silnice velikih svjetskih sila, koje ovdje nastoje producirati svoje interese. Ako posmatramo sigurnosni aspekt u regiji u kojem participiraju države Zapadnog Balkana, onda je on opet višedimenzionalan, odnosno, nešto preciznije, različite zemlje u vlastitoj interakciji kreatori su elemenata koji mogu obezbijediti stabilnost regije, ali isto tako i onih drugih elemenata u kojima se javljaju tačke potencijalne nestabilnost. Na taj način, mi ovdje iz Bosne i Hercegovine razmatramo ponašanje naših susjeda, zapadnih i istočnih, gdje i jedni i drugi imaju neku neutaživu potrebu da se miješaju u unutrašnja pitanja BiH, putem njihovih političkih ekspozitura ili saveznika, što uopće ne stvara pretpostavke za stabilnost regije kojoj svi težimo”, rekao je Komšić.

Na pitanje ima li budućnosti za multikulturalne države poput BiH i Makedonije na Balkanu i u savremenoj Evropi, Komšić kaže da je “budućnost multikulturalnih država poput Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije u velikoj mjeri određena članstvom u NATO-u, koji je jedan sigurnosni kišobran za obje države, ali i integracijom u Evropsku uniju”.