Analitičari važnim smatraju to da Unija insistira na ispunjavanju prioriteta koji su pred BiH u skladu sa najvišim standardima, te da ukaže da nisu svi jednako odgovorni
Samit EU i Zapadni Balkan bio je prilika da se pokaže i ponovo potvrdi snaga strateškog odnosa Unije i regije, te koristi koje taj odnos donosi građanima. Naglašena je važnost političkih i ekonomskih odnosa između EU i partnera sa Balkana, posebno u trenutnom geopolitičkom kontekstu, te opipljivog napretka u reformama, usklađivanja s pravnim tekovinama EU, regionalne saradnje, dobrosusjedskih odnosa i pomirenja.
Šamar Vučića
Ipak, samit nije prošao bez političkih trzavica. A došle su iz dvije zemlje koje su učinile i najmanje na evropskom putu – BiH i Srbije. Predsjednik istočnog susjeda Aleksandar Vučić odlučio je da njegova zemlja neće imati predstavnika.
BiH je predstavljao predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić. No, nakon što je Vučić poručio da niko ne ide, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, brže-bolje, naveo je kako se radi o racionalnoj, državničkoj i posve razumljivoj odluci.
- Licemjerstvo i nepoštovanje koje briselska birokratija pokazuje prema Srbiji i srpskom narodu više se ne mogu ni prihvatiti ni tolerisati. EU pokazuje i ponižavajući odnos prema BiH, ne uvažavajući ustavnu strukturu. Predsjedništvo je kolektivni organ, zato jedan član Željko Komšić ne može predstavljati BiH. Stav RS-a je jasan i odlučan - partnerstvo da, poniženje nikada, naveo je Dodik.
Vladimir Prebilič, europarlamentarac slovenačkih Zelenih, ocijenio je da bi Vučićev potez EU mogla da shvati kao šamar, ali da se srpskom narodu treba pružiti ruka. Dodao je još da bi volio da se nije došlo u situaciju da vlast u Srbiji ne smatra važnim da državu odvede u EU, te kako se s pravom postavlja pitanje da li vlast ima kapacitet i volju da se zaista demokratizuje. Zaključio je Prebilič da Srbija mora preći s riječi na djela, a da će misija Evropskog parlamenta, koja će stići u Srbiju 22. januara, razgovarati sa civilnim društvom, studentima, građanima, pa i predstavnicima vlasti. Analitičari jasni – stvaraju se dvije grupe zemalja kandidatkinja iz regije. U prvoj su Crna Gora i Albanija koje velikim koracima grabe ka punopravnom članstvu, a u drugoj su četiri države, među kojima i BiH, bez značajnih reformi.
- Vrlo je bitno da EU ovaj put insistira na tome da i dva zakona i glavni pregovarač budu usklađeni s onim što su evropski standardi i praksa. U tom grmu i leži zec, zato što dio vladajuće koalicije očigledno nije zainteresovan da ti zakoni budu usvojeni u skladu sa EU standardima. Pitanje je da li će i na koji način EU, kada zakoni nisu usvojeni, identificirati konkretno ko su ti koji su bili protiv i koji su bili kočničari, jer bi to donijelo novu kvalitetu u odnosu EU prema BiH, pošto smo do sada slušali – dogovorite se, a ako se ne dogovorite, svi ste jednako krivi, istakao je analitičar Inicijative za evropsku stabilnost Adi Ćerimagić.
Posljednja šansa
Dodao je da EU i u BiH i u drugim zemljama regije pokušava stvari pomjeriti s mrtve tačke u naredni mjesec do mjesec i po, a kako bi neke jasnije odluke mogle biti donesene na proljeće 2026. Upravo to vidi kao posljednju šansu za BiH u ovom ciklusu. Zaključuje da vjerovatni konačni prekid sukoba u Ukrajini, te ubrzanje ukrajinskog puta u EU, može donijeti profit i zemljama regije koje budu spremne za reforme.
