Predsjednik SAD-a Donald Tramp je u tajnosti potpisao direktivu Pentagonu koja dozvoljava korištenje američke vojske protiv određenih latinoameričkih narko-kartela koje njegova administracija smatra terorističkim organizacijama, prenosi New York Times. Ovaj potez predstavlja najagresivniji korak u eskalirajućoj kampanji protiv kartela.
Kako piše New York Times, Tramp pokazuje spremnost da upotrijebi vojsku za zadatke koji su se ranije smatrali isključivo policijskim, poput ograničavanja protoka fentanila i drugih ilegalnih droga.
Naredba zvanično omogućava vojne operacije na moru i na teritorijama stranih država protiv kartela.
Pravna pitanja i izazovi
Američki vojni zvaničnici razmatraju kako bi vojska mogla djelovati protiv ovih grupa, rekli su za New York Times izvori upoznati s tim razgovorima.
Međutim, naredba otvara i pravna pitanja, poput toga da li bi ubistvo civila ili osumnjičenih bez neposredne prijetnje, a izvan ratnog sukoba odobrenog od Kongresa, predstavljalo ilegalni čin.
Ciljevi administracije
Tramp je posebno ciljao venecuelanske i meksičke kartelske organizacije. U februaru, State Department je označio Tren de Aragua, Mara Salvatrucha (MS-13) i druge grupe kao strane terorističke organizacije, tvrdeći da predstavljaju "prijetnju nacionalnoj sigurnosti koja nadilazi tradicionalni organizovani kriminal".
Prije dvije sedmice, Trampova administracija je dodala venecuelanski Cartel de los Soles (Kartel Sunca) na listu globalnih terorističkih grupa, navodeći da je na njegovom čelu predsjednik Nikolas Maduro (Nicolás Maduro) i drugi visoki zvaničnici.
Ministarstvo pravde i State Department su u četvrtak objavili da su nagradu za informacije o hapšenju Madura povećali na 50 miliona dolara. Državna tužiteljica Pam Bondi je izjavila: "Neće izbjeći pravdu i odgovarat će za svoje odvratne zločine."
Eskalacija borbe protiv trgovine drogom
Jednostrani vojni napadi na kartelske grupe označili bi veliku eskalaciju u dugotrajnoj borbi protiv trgovine drogom, stavljajući američke snage u prvu liniju fronta protiv dobro naoružanih organizacija.
Ovo bi također otvorilo dodatna pitanja vezana za Trampovu težnju da vojsku koristi agresivnije, često uprkos pravnim i ustavnim ograničenjima.
U prvom mandatu, Tramp je bio opsjednut idejom bombardovanja meksičkih laboratorija za drogu, što je tadašnji ministar odbrane Mark T. Esper opisao kao apsurdno i što je izazvalo bijes meksičkih zvaničnika.
Međutim, ta ideja je među republikancima stekla podršku i postala je dio kampanje za izbore 2024. godine. Tramp je na predizbornim skupovima obećao da će poslati specijalne jedinice i mornaricu da "objavi rat kartelima".
Pravni stručnjaci upozoravaju
Penzionisani admiral Džejms E. Mekferson (James E. McPherson), bivši glavni pravni savjetnik mornarice, rekao je da bi vojna akcija na teritoriji druge države bez njenog pristanka bila "ozbiljno kršenje međunarodnog prava", osim ako nisu ispunjeni određeni uslovi.
Postoje i domaća pravna ograničenja: Kongres je dozvolio vojnu silu protiv Al-Kaide nakon 11. septembra 2001., ali to ne važi za sve grupe koje izvršna vlast proglasi teroristima.
Mekferson je ukazao da Trampova administracija ima vrlo široka tumačenja ovlasti za djelovanje u ime nacionalne samoodbrane, naročito protiv predoziranja fentanilom.
Brian Finuken (Brian Finucane), bivši pravni savjetnik State Departmenta, kazao je: "Teško je zamisliti da bi slučajni diler droge ispunio kriterije za izuzetak samoodbrane od zabrane atentata."
Moguće je da bi vojska radila hapšenja, uz pravo na upotrebu smrtonosne sile samo ako naiđe na otpor, ali i to otvara složena pravna pitanja oko zadržavanja zatvorenika bez odobrenja Kongresa.
Tajni dronovi i nadzor granice
Rano u mandatu Trampa, SAD su pojačale tajne izviđačke letove dronovima iznad Meksika u potrazi za laboratorijama za fentanil, nastavljajući program koji je započeo i za vrijeme bivšeg predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden).
CIA ne koristi dronove za smrtonosne akcije u Meksiku, već informacije prosljeđuje meksičkim vlastima.
Sjeverna komanda američke vojske je pojačala nadzor granice sa Meksikom sa oko 330 izviđačkih letova, koristeći razne nadzorne letjelice kao što su U-2, RC-135 Rivet Joint, P-8 i dronove. Međutim, američka vojska ne ulazi u meksički zračni prostor.
