Poruka čečenskog lidera Ramzana Kadirova muslimanima u Srbiji

asdf
Lider Čečenske Republike Ramzan Kadirov izjavio je da Rusija nije agresor u Ukrajini.

Kadirov, kao lider ruske republike u kojoj su krajem prošlog vijeka vođena dva rata, gdje je u prvom bio protiv Federalnih snaga, a u drugom uz Rusiju, istakao je da daje punu podršku odluci predsjednika Vladimira Putina da interveniše u Ukrajini.

On je je u intervjuu Tanjugu istakao da Rusija i on lično “nikada neće zaboraviti da Srbija, jedina uz Bjelorusiju, nije uvela sankcije i posebno se zahvalio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na politici mira”.

Takođe, kao lider većinski muslimanske republike prenio je pozdrave “svim muslimanima u Srbiji i najavio jačanje saradnje u korist Srbije i Rusije”.

“Čečenska Republika je sasvim nedavno preživjela dvije teške ratne operacije. Osjetili smo sve teške posljedice rata, pokrenutog krajem prošlog vijeka kao rezultat provokacija stranih obavještajnih službi, čiji je cilj bio uništenje Rusije. Pretrpjeli smo velike ljudske gubitke u borbi protiv međunarodnih terorista iz više od 55 zemalja svijeta, koje su nam ubacile i aktivno podržavale zapadne zemlje. Samo zahvaljujući odlučnoj političkoj volji predsjednika Ruske Federacije Vladimira Vladimiroviča Putina i nacionalnog lidera čečenskog naroda Ahmat-Hadžija Kadirova, međunarodnom terorizmu u republici je slomljena kičma”, rekao je Kadirov.

Dodao je da “neprijatelji Rusije ni danas ne prestaju da pokušavaju da unište njiohvu državu, putem sukobljavanja sa bratskim narodima i državama, kao što je za nas nesumnjivo Ukrajina”.

“Nažalost, počevši od raspada SSSR-a u Ukrajini, na inicijativu zapadnih obavještajnih službi, aktivirao se neonacistički pokret i rusofobija: u iskrivljenom antiruskom svjetlu pisala se nova historija, dozvoljavali su se nacistički marševi, zatvarale su se škole na ruskom jeziku, zabranjivao se ruski jezik i mediji na ruskom jeziku, ruski narod su izbacili sa spiska autohtonih naroda itd. Pritom, ukrajinske vlasti se nisu ustručavale da mole Rusiju za kredite i energente po izuzetno povoljnim uslovima”, ističe Kadirov.

Prema njegovim riječima, pokrenuvši državni prevrat 2014. godine u Kijevu, na koji je Zapad potrošio pet milijardi dolara, SAD i NATO su posredstvom antiruske propagande “pokrenuli genocid nad građanima Ukrajine koji govore ruski”, pretvorivši Ukrajinu u antirusiju. Tada je, podsjetimo, s vlasti smijenjen Viktor Janukovič, kojeg su okarakterisali kao proruskog igrača, dok je na izborima izabrana nova proukrajinska vlast. U istočnim dijelvoima Ukrajine tada je formirana paralelna vlast. Potom je uslijedio rat. Kadirov je iznio teške optužbe za ratne zločine.

“Širom zemlje su počeli nacistički pogromi: u Odesi je živo spaljeno više od 40 građana koji govore ruski, počelo je masovno istrebljenje stanovnika Donjecka i Luganske oblasti (istorijski ruskih teritorija, prim. aut), koji su se suprotstavili kijevskom režimu koji je došao na vlast kao rezultat državnog prevrata. Nastradali građani nisu htjeli da se pomire sa tim da im se zabranjuje da govore maternjim jezikom i da sami određuju svoju budućnost. Na održanom referendumu većina stanovnika je glasala za formiranje i nezavisnost Donjecke i Luganske Narodne Republike”, kazao je Kadirov u intervjuu za Tanjug.

Prema navodima Deutsche Wella, u Odesi je 4. maja 2014. godine 42 ljudi stradalo u požaru koji je izbio tokom nemira. Većinom se umrli od opekotina ili su se ugušili. Dutsche Welle je tada naveo da je  to bila kulminacija uličnih borbi koje su satima vođene između proukrajinskih i proruskih aktivista i u kojima je šest ljudi ubijeno iz vatrenog oružja. Neki svjedoci tvrde da su proruski aktivisti izazvali sukob. Tužilaštvo je utvrdilo da policija nije reagovala, a podignute su optužnice protiv 22 ljudi. Požar se dogodio u Domu sindikata.

Inače, čečenske snage aktivno učestvuju u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Navodno, elitne jedinice Čečena pokušale su ubiti ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog, kazale su službe iz Kijeva. Čečenski vojnici učestvovali su i u sukobima na istoku Ukrajine 2014. godine, ali su zvaničnici negirali da su u pitanju specijalne snage već možda dobrovoljci.