Radnici Energopetrola na korak od štrajka zbog premalih plata

edaw
Nekadašnji naftni gigant sarajevski Energopetrol, koji je nakon nagomilanih dugovanja Vlada FBiH 2006. godine u privatizaciji prodala hrvatsko-mađarskom konzorciju INA-MOL za 10 miliona KM, još je jedan od dokaza privatizacijske pljačke i nebrige vlasti za državni kapital. U vrijeme prodaje Energopetrol je imao dugovanja od oko 64 miliona KM i nešto više od hiljadu radnika.

Inspektori znaju 

Danas Energopetrol ima upola manje zaposlenih, čija je plata za oko 150 KM manja nego u vrijeme kada je firma privatizovana. Mnogi su zbog toga i tužili poslodavca, tražeći isplatu razlike plata, međutim, kao odgovor na to su dobili pritiske i ucjene.

 – Ja sam 2013. godine zajedno s drugim radnicima u kolektivnoj tužbi tražio razliku plata. Odmah nakon tužbe, prvo su tražili od mene da odustanem od tužbe, ali kad sam odbio, prebacili su me da radim na pumpi u Sarajevu, kazao nam je Midhat Imamović, stalni zaposlenik Energopetrola posljednje 22 godine.

Da ovo nije jedini slučaj, potvrdio nam je i Hajrudin Živčić, predsjednik Sindikata Energopetrola regije Tuzla, kojeg ova firma već pokušava otpustiti zbog navodnih težih povreda na radu, ali i činjenice da vodi veći od dva sindikata koji postoje u Energopetrolu. 

– Zabrinjavajući je odnos uprave prema radnicima i ovom sindikatu. Prvo su nas tužili i pokušali ugasiti sindikat, a onda su preko regionalnih menadžera čak i teže oboljele ljude počeli prebacivati na udaljene benzinske stanice. Ljudi koji su se učlanili u sindikat, a koji su imali privremena rješenja, dobijali su otkaz, ali ovo je samo nastavak onoga što se godinama radi. U Energopetrolu trećina zaposlenika radi na određeno vrijeme, neki čak i duže od šest godina. Djevojke čim ostanu u drugom stanju dobiju otkaz, radnici se zaposle na tri godine u Energopetrol, pa im se prekine radni odnos i zaposle se u INA, i tako ukrug. Inspekcije sve znaju, ali odgovora nema, kazao nam je Živčić. 

Radnici su se u nekoliko navrata obraćali federalnoj inspekciji, Parlamentu i parlamentarcima, ali i SIPA i Finansijskoj policiji. Odgovori koje su dobijali su pokazali da niko nije zainteresovan da nešto napravi. 

Od Vlade FBiH, koja je od stopostotnog vlasnika postala manjinski vlasnik sa sedam posto kapitala, i mi smo zatražili nekoliko pojašnjenja, ali ih nismo dobili. 

Međutim, ministar za rad i socijalnu politiku u Vladi FBiH Vesko Drljača našao je vremena da uputi dopis pomenutom sindikatu i traži izjašnjenje o zatraženom otkazu za Živčića.

A radnici samo traže da nesmetano rade i da za taj rad dobiju platu koja je u skladu sa životnim standardima. 

– Plate su nam stvarno premale i ono što želimo je povećanje spram standarda, ništa više. Nama su prije pet godina skinuli 200 KM primanja. Kad je došlo da se oporezuje topli obrok, smanjili su ga sa 13 na 8,5 KM. Samo da nam vrate platu na normalno, niko više ništa ne bi tražio, dodao je Imamović. 

U gubitku 

Podsjećamo, Vlada FBiH je Energopetrol prodala konzorciju INA-MOL za 10 miliona KM, uz obavezu INA-MOL-a da u Energopetrol uloži 150 miliona KM. 

Prema ranijim nalazima radne grupe Vlade FBiH, konzorcij je u Energopetrol uložio samo 35,2 miliona KM, a prema drugim nalazima, većina novca koji je uložen pozajmljivana je od kompanije INA, kojoj Energopetrol sada na tu pozajmicu vraća milionske iznose kamata, zbog čega nekoliko godina posluje u gubitku.