Roditelji zabrinuti da sveštenici vrbuju djecu u ruskom kampu

Početkom avgusta, lokalna eparhija Ruske pravoslavne crkve objavila je svoj projekat "Zvona nad Kamčatkom", piše Radio Slobodna Evropa.

Sveštenici su, u kratkoj poruci na svom web sajtu, najavili da će "održati sastanke i razgovore" u svim dječijim ljetnjim kampovima u regionu prije početka školske godine.

Članak koji je objavila crkva opisao je posjetu jednog sveštenika u logoru Voshod (Izlazak sunca), tokom koje je govorio o istorijatu zvona u crkvi i davao djeci šansu da zvone na minijaturnim zvonima. Posjeta je sprovedena u okviru zajedničkog programa između eparhije i Kamčatskog regionalnog Ministarstva omladine i obrazovanja.

Nedelju dana kasnije, lokalni stanovnik Aleksej Nikolajev apelovao je na regionalno tužilaštvo da se pozabavi onime što on misli da je preosetljivo za njegovu desetogodišnju ćerku u kampu ovog leta.

"Nije mi bilo stalo do toga dok to ne utiče na mene lično," rekao je. "U ljetnjem kampu, neki sveštenici razgovarali su sa mojim djetetom i to me je ljutilo. Prvo pročitao sam o tome na Kam 24 [informativnoj lokalnoj web stranici], a zatim sam, naravno, razgovarao s djetetom."

Nikolajev je zatražio od tužioca da podnese krivične prijave protiv sveštenika i vladinih zvaničnika koji su organizovali događaje.

Kam24 je 20. avgusta javio da su djeca u drugom kampu Mettalist krštena uz saglasnost zvaničnika u logoru.

"Vidio sam nekoliko vjesti na sajtu Kam24 o tome kako sveštenici u logoru vrše masovno krštenje dece," rekao je Nikolajev za RFE . "Bilo je izvještaja da su pripadnici Nacionalne garde ljubili neke [vjerske] relikvije. To su radili i tužioci. Ne znam tačno o kakvim relikvijama je reč, ali neke vrste kostiju su bile dovedene u sve kancelarije".

Portaprol eparhije priznao je u izvjavi za Kam24 da je bilo krštenja.

"Kršteno je četrnaestoro djece iz dečijeg popravnog doma broj 3 koji su se odmarali u dečjem kampu Metallist," rekao je portparol. Crkva je takođe saopštila da su lokalne kaluđerice bile kume djeci koja su tek krštena.

"Imamo birokrate koji se bogate na štetu ostalih," rekao je Nikolajev. "I sada postoji i crkva, koja se takođe bogati na naš račun. Imam negativne poglede na religiju, crkve, ne samo na pravoslavnu crkvu, već na sve."

Direktorka kampa Voshod, Olga Petukova, izjavila je za RSE da nije videla nikakav problem sa prezentacijom crkve djeci u njenom logoru.

"Bila sam lično prisutna tokom cijelog predavanja," rekla je. "Otac Boris Murzin je došao i pričao djeci o zvonima u Rusiji i dao djeci priliku da zvone na zvoniku crkve. Ne razumem zašto neki roditelji reaguju na ovaj način. Na kraju krajeva, ovo je naša istorija, dio našeg života. U toku čitavog predavanja reč "pravoslavna" nije izgovarana, cijela stvar se odnosila na istorijsku stranu tog pitanja."

Iako je eparhija Kamčatke odbila da komentariše priču za RSE, članak na websajtu crkve opisuje posetu Voshodu kao "misionarski put".

Kritičari u Rusiji rekli su da su zabrinuti zbog bliskih odnosa Ruske pravoslavne crkve i Vlade čiji je predsednik Vladimir Putin, kao i zbog njegovog uticaja na kulturna i društvena pitanja.

Ina Zagrebina, advokatica specijalizovana za crkveno-državne odnose i koja je učestvovala u pisanju žalbe Nikolajeva, rekla je za RSE da zakon zabranjuje deci mlađoj od 14 godina da se "uključe u aktivnosti vjerskih organizacija". Drugi zakoni štite djecu mlađu od 18 godina, dodala je ona, rekavši da su vlasti dužne da odgovore na pritužbe roditelja te dece.

"Misionarske aktivnosti ne treba da se odvijaju u dječijim kampovima," rekla je ona. "Druga stvar je da u ovom konkretnom slučaju ne govorimo o misionarskom radu već o izlaganju djeci istorijskim i kulturnim vrednostima."

Ona je rekla da će tužioci verovatno razmatrati pravni status događaja i da li postoji "sporazum o saradnji između kampa i eparhije".

"Oni će takođe morati da provjere da li su se roditelji složili sa ovim programom ili ne," rekla je Zagrebina.

Nikolajev je podsetio da je prošle godine od roditelja u školi njegove ćerke zatraženo da odaberu izborni kurs za vjersko i moralno obrazovanje.

"Dali su nam mogućnost da biramo između šest ili sedam vrsta ispovjesti," rekao je on, "a pored toga je bio izbor "temelj sekularne etike". To je ono što smo odabrali, pošto ja štitim svoju ćerku od svega što je religiozno. [U razredu moje ćerke], 21 od 28 dece uči sekularnu etiku. Nekoliko njih uči islam, ali niko se ne bavi pravoslavljem."

Nikolajev je rekao da su prije par godina roditelji bili uznemireni kada su saznali da sveštenici predaju u javnim školama.

"Ljudi su se ljutili i pisali tužiocu i tako dalje," rekao je. "Sveštenici su prestali da idu u škole, a sada idu u kampove, ne odustaju, vrbuju maloljetnu decu i nameću svoju religiju."