SAD: Rekordno cenzurisanje dokumenata

Američka savezna vlada je prošle godine cenzurisala, zadržala ili navela da ne može da nađe dokumenta koje su građani, novinari i drugi tražili, u mnogo većoj mjeri nego bilo kada u prethodnoj deceniji.

To je objavljeno u analizi agencije AP, koja obuhvata osam mjeseci od dolaska Donalda Trampa na vlast i prvi je pokazatelj toga koliko se njegova administracija pridržava Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Analiza je pokazala da su mnogi tražili dokumente, ali su ostali praznih ruku jer su im predstavnici vlade rekli da ne mogu da nađu dokument ili se u nekim slučajevima pozivali na zakon prema kome ne mogu da objave informaciju.

Kako se navodi, ljudi koji su tražili dokumenta na osnovu Zakona o slobodi informcija, dobili su cenzurisane datoteke ili ništa u 78 posto od 823.222 zahtjeva, što je rekord u posljednjoj deceniji.

Visoki sudski troškovi

Nakon što nije pružila nikakve dokumente, vlada je izdavala obrazloženje da ne može da pronađe informacije koje se odnose na zahtjev.

Savezna vlada potrošila je 40,6 miliona dolara 2017. godine za sudske troškove a da bi odbranila te svoje odluke, što je takođe rekord.

U studiji se navodi da je na osnovu vladinog računovodstva bilo nemoguće utvrditi da li su istraživači, novinari i drugi tražili dokumente koji zapravo ne postoje ili da li vladini službenici nisu dovoljno tražili dokument prije nego što bi odustali od potrage.

Vlada nije pronašla dokument 180.924 puta, odnosno 18 posto više nego 2016. godine.

"Savezne agencije ne koriste prednosti moderne tehnologije da skladište, pronađu ili izdaju dokument koji traži javnost, a javnost je u tom slučaju i gubitnik", izjavio je zastupnik prava za slobodan pristup informacijama Adam Marshal.

Vladine agencije

U 63.749 slučajeva vlada je navela da ne smije da izda određeni dokument, navodi AP i dodaje da u SAD-u postoje zakoni o zabrani davanja detalja o aktivnostima obavještajnih službi, o stranim vladama, trgovinskim tajnama, bankarskim računima i poreskom stanju pojedinaca.

Navodi se da su se vjerovatno mnogi zahtjevi odnosili na istragu SAD-a o mješanju Rusije u predsjedničke izbore 2016. godine ili na istragu velike porote o povraćaju poreza Trumpovog poslovanja.

Trumpova administracija je u prošlonedjeljnom izvještaju navela da je dobila rekordan broj zahtjeva za davanje informacija, kao i da zbog toga kasne mnoge agencije zadužene za to.

Podaci Zakona o slobodnom pristupu informacijama se odnose na aktivnosti 116 državnih službi do 30. septembra 2017. goine, a najviše zahtjeva upućeno je ministarstvima unutrašnje sigurnosti, pravde, odbrane, zdravlja i poljoprivrede, kao i Nacionalnoj arhivi i Veteranskoj administraciji.