Sjećanje na ubijene logoraše iz 'Keraterma' i 'Omarske'

spomen
U organizaciji općinskog Udruženja logoraša Sanski Most, Regionalnog saveza logoraša regije Banjaluka, Udruženja logoraša Prijedor 92 i Kozarac danas je na lokalitetu Hrastove glavice, kod mjesta Podvidača, u općini Sanski Most, na dostojanstven način obilježena 28. godišnjica od svirepog zločina.

 

Na Hrastovoj glavici danas se okupilo stotinjak ljudi, koji su željeli učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća odati poštu nevino ubijenim zatočenicima logora. Mnogi od njih nisu imali snage govoriti o ovom zločinu, koji i danas, kako su nam rekli nakon 28 godina, još uvijek sve njih boli kao živa rana.

Načelnik općine Sanski Most Faris Selimbegović je rekao za AA da se od početka proljeća stalno obilježavaju sjećanja na nedužno stradale.

"Gotovo da nema kvadratnog kilometra u našoj općini, a da tu nije ubijen neki od naših građana. Nažalost, čak i sa područja drugih općina, kao što je slučaj ovdje na Hrastovoj glavici, gdje su dovedeni i ubijeni Prijedorčani. Sanski Most ima oko 800 kvadratnih kilometara i oko 800 žrtava na području općine, što pokazuje koliki je danak na ovim prostorima platilo bošnjačko, pa i hrvatsko stanovništvo“, rekao je Selimbegović.

Opštinsko udruženje logoraša općine Sanski Most jedan od organizatora današnjeg skupa. 

Predsjednik ovog udruženja Sadmir Alibegović napominje da se na lokalitetu Hrastove glavice desio strašan zločin.

"Logoraše bošnjačke i hrvatske nacionalnosti su doveli ovdje, brutalno poubijali i bacili u ovu jamu. Ovu lokaciju su sigurno odabrali da bi dobro prikrili zločin, što im nije pošlo za rukom, jer je jedan logoraš preživio. I mještani Podvidače su takođe govorili Bošnjacima iz okolnih mjesta da se sa mjesta Hrastove glavice širi nepodnošljiv miris. Nalogodavci zločina su tačno na taj dan upozorili lokalno stanovništvo da ne izlazi iz kuća i da ne idu raditi poslove na njivi. Sve je bilo isplanirano do najsitnijih detalja. Lokaciju smo pronašli 1998. godine, ekshumirali. Ovo je bila džungla, ali je zahvaljujući bivšem predsjedniku naše općine generalu Mehmedu Alagiću teren raščišćen, napravljen je put i plato“ kaže Alibegović.

Predsjednik Regionalnog saveza logoraša Banjaluka Mirsad Dautović navodi da su dešavanja na Hrastovoj glavici jedan od najmonstruoznijih zločina počinjen nad prijedorskim logorašima. Ističe da je prošlo 28 godina čekanja na pravdu.

"Porodice i dalje čekaju da Tužilaštvo BiH i Sud BiH procesuiraju direktne izvršioce, ali i nalogodavce ovog strašnog zločina. Danas šaljemo poruku i zahtjev, jer više to nisu apeli, da se konačno istraga koja traje već godinama privede kraju, da se podignu optužnice. Poruka je i izvršiocima ovog zločina da porodice nisu zaboravile ono što su oni uradili ovdje 1992. godine. Poruka je na kraju svima da nećemo nikad zaboraviti šta se desilo, da ćemo dolaziti svake godine i iznova uvijek ponavljati priču o tome šta se desilo na današnji dan“, rekao je Duratović.

Na današnji dan 1992. godine žrtve Hrastove glavice su odvedene iz logora "Keraterm“ i "Omarska“ u pravcu Sanskog Mosta, kako bi navodno bili razmijenjeni za zarobljene srpske vojnike. Umjesto na razmjenu, dovedeni su na nepristupačan teren, odnosno na Hrastovu glavicu gdje se nalazi prirodna jama duboka oko 20 metara. Logoraši su poredani u redove, po trojica su vezana žicom, a potom su ih odvodili nad otvor jame širine nešto više od jednog metra, gdje su ubijani metkom u glavu i bacani u prirodni bezdan.

Strijeljanje je preživio Ibrahim Ferhatović, koji se izvukao iz jame, uspio doći do rodnih Hambarina i ispričati jezivu priču. Ferhatović je nešto kasnije ubijen u etničkom čišćenju tog mjesta, ali je na osnovu njegovih informacija kasnije otkrivena grobnica na Hrastovoj glavici. Grobnica je otkrivena krajem 1998. godine, a u njoj su nađeni skeleti ubijenih logoraša, među kojima i posmrtni ostaci dr Ese Sadikovića, poznatog prijedorskog doktora i eksperta Ujedinjenih nacija.

Na lokalitetu Hrastove glavice postoji Spomen-obilježje, a na mermernoj ploči su ispisana imena 124 ubijena logoraša. Prirodni otvor jame je zatvoren stilizacijom tradicionalne bosanske čatrnje sa rešetkom.