Kakvu hranu jedemo, pitanje je koje se postavlja nakon sve češćih obavijesti o povlačenju prehrambenih proizvoda s polica trgovačkih objekata. Povećan sadržaj aflatoksina B1, moguća kontaminacija česticama stakla, mogućnost prisustva salmonele, sve su to razlozi zbog kojih je u posljednjih nekoliko navrata povučena hrana.
Zaštita potrošača
Sve informacije na evropskom nivou razmjenjuju se putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu (EU RASFF), čija je kontakt-tačka i Agencija za sigurnost hrane BiH.
Tom sistemu kontrola, kako nam je kazao Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete življenja „Futura“, građani mogu vjerovati.
Međutim, kako je naglasio, osim većeg broja nasumičnih kontrola domaćih institucija, javnost, odnosno potrošači moraju biti upoznati s rezultatima.
- Imali smo krajem godine slučaj u vezi s monitoringom vode za piće u kojoj su pronađena onečišćenja i gdje nam državne institucije nisu htjele dati informaciju o kojoj se vodi radi, odnosno kojem proizvođaču. Dakle, građani su ostali uskraćeni za tu informaciju i zaštita potrošača je izostala. Štaviše, institucije su isprepadale građane u smislu: „Bio je problem, ali vam nećemo reći gdje.“ To, sigurno, nije dobar način, jer institucije trebaju zaštititi potrošače - rekao nam je Bago.
Zanimljivo je da je prošle godine, prema izvještaju Agencije, na području BiH registrirano ukupno 827 slučajeva obolijevanja gdje je hrana potvrđena kao uzrok, odnosno put prijenosa.
Najčešći uzrok obolijevanja su bile Toxiinfectio/Intoxication alimentaris, 286 oboljelih, Salmonellosis, 95 slučajeva, te Enterocolitis sa 446 oboljelih.
Obrađeni rezultati
- U periodu od 1. januara do 31. decembra 2022. godine, prema raspoloživim podacima Agencije, registrirano je pet epidemija u kojima je hrana potvrđena kao uzrok/put prijenosa, sa 84 oboljela, od kojih dvije epidemije enterokolitisa s ukupno 56 oboljelih, dvije epidemije Toxiinfectio alimentaris sa devet oboljelih i jedna epidemija Trichinellosis sa 19 oboljelih - stoji u izvještaju Agencije.
Na osnovu obrađenih rezultata laboratorijskih analiza na fizičko-hemijske i mikrobiološke parametre, najveći broj neusklađenih uzoraka u odnosu na ukupan broj uzoraka hrane bio je iz kategorije „Meso i proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači“ – 167 uzoraka, zatim „Složena jela i gotova jela“ 166 neodgovarajućih uzoraka i iz kategorije „Tijesto žitarica i proizvodi na njegovoj bazi“ 75 uzoraka - navedeno je u izvještaju.
Enterokoki u vodi za piće
Na mikrobiološke parametre ukupno je analizirano 6.387 uzoraka vode za piće, od čega 1.676 ili 26,24 posto uzoraka nije bilo u skladu s važećim propisima. Najveći broj neodgovarajućih uzoraka vode za piće je bilo iz kategorije „Javno vodosnabdijevanje“. Kada su u pitanju mikrobiološke analize vode za piće, najčešći uzroci neispravnosti su enterokoki, zatim povećan broj koliformnih bakterija.
Prema podacima koje su Agenciji dostavili laboratoriji za kontrolu hrane iz BiH, tokom prošle godine ukupno je obrađeno 50.014 uzoraka hrane, a od tog broja neodgovarajuće je bilo 2.576 uzoraka, ili 5,15 posto.
