Uprkos riziku da razljute Trumpa, američki saveznici redefinišu odnose sa zemljom koja se dugo smatrala glavnim protivnikom mnogim zapadnim demokratijama i ključnim privrednim suparnikom SAD-a
Kineski predsjednik Xi Jinping posljednjih je sedmica imao pune ruke posla s nizom zapadnih saveznika koji traže bolje odnose s drugom najvećom svjetskom ekonomijom. Kanadski premijer Mark Carney sklopio je trgovinski sporazum, britanski premijer Keir Starmer boravio je u Pekingu, a dolazak njemačkog kancelara Friedricha Merza očekuje se sljedećeg mjeseca.
U velikoj promjeni svjetskog poretka otkako je Donald Trump ponovno preuzeo dužnost, najbliži američki partneri istražuju nove prilike s Kinom nakon sukoba s Trumpom oko carina i njegovih zahtjeva da Danska, saveznica u NATO-u, ustupi Grenland Sjedinjenim Državama, piše Associated Press u analizi situacije.
Uprkos riziku da razljute Trumpa, američki saveznici redefinišu odnose sa zemljom koja se dugo smatrala glavnim protivnikom mnogim zapadnim demokratijama i ključnim privrednim suparnikom SAD-a. Neki čelnici i stručnjaci izražavaju žaljenje zbog ove promjene, koja bi mogla narušiti ravnotežu u korist Pekinga, dok drugi smatraju da Kina predstavlja jednako velik izazov kao i SAD jer obje sile pritišću radi vlastitih interesa.
„Angažiramo se na širokoj osnovi, strateški i otvorenih očiju“, izjavio je kanadski premijer Carney nedavno na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. „Aktivno prihvaćamo svijet kakav jest, ne čekamo svijet kakav bismo željeli da bude.“
S druge strane, u Washingtonu raste zabrinutost. „Umjesto da stvaramo jedinstven front protiv Kine, guramo naše najbliže saveznike njoj u zagrljaj“, rekla je američka senatorica Jeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u senatskom Odboru za vanjske odnose, prenosi Index.hr.
Na pitanje novinara o posjeti britanskog premijera Starmera Pekingu, Trump je rekao kako je „vrlo opasno da to čine“. „A još je opasnije, mislim, da se Kanada upušta u poslove s Kinom“, dodao je Trump, koji i sam planira posjetiti Peking u aprilu. „Kanadi ne ide dobro. Ide im vrlo loše. A Kina ne može biti rješenje.“
Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas priznala je da Kina predstavlja dugoročni izazov zbog svoje „prakse ekonomske prisile“, ali je dodala: „Kao što kažem, treba tražiti različita partnerstva, s različitim zemljama širom svijeta.“
Dok Evropa preispituje svoju strategiju, „to nije zaokret prema Kini“, smatra Una Aleksandra Bērziņa-Čerenkova, zamjenica direktora Latvijskog instituta za međunarodne poslove. „To je zaokret prema nekoj vrsti obrane Evrope kao bloka.“
Peking pritom nastoji zaobići vodstvo EU u Bruxellesu i direktno sarađuje s evropskim prijestonicama, objašnjava Alicia Garcia Herrero, ekonomistica za azijsko-pacifičku regiju u francuskoj investicijskoj banci Natixis. Kina želi zadržati status quo s Evropom: lak pristup bogatim potrošačima, nudeći zauzvrat malo ustupaka evropskim firmama na kineskom tržištu. „Trebaju Evropu, ali se ne moraju boriti za nju“, rekla je.
Tim Rühlig, viši analitičar na Institutu Evropske unije za sigurnosne studije u Parizu, smatra da je došlo do nepovratnog pomaka u odnosima Evrope s dvije najveće svjetske ekonomije. „Kod SAD-a to je bio Grenland. Kod Kine, to su bile oktobarske kontrole izvoza rijetkih zemnih metala“, rekao je. „Oba ova događaja, po mom mišljenju, značajno su pridonijela evropskom shvaćanju da se suočavamo s dvije velike sile koje se ne ustručavaju maltretirati EU.“
Evropski čelnici posjećuju Kinu iz uglavnom istih razloga kao i Trump: zbog njene ogromne ekonomije, uloge u globalnim pitanjima i potrebe za uspostavom pouzdanih kanala komunikacije. „Svi idu u Peking, uključujući i čovjeka koji ne želi da mi idemo u Kinu“, rekao je Joerg Wuttke, bivši predsjednik Privredne komore EU u Kini.
Tokom svoje posjete ovog mjeseca, prve za jednog kanadskog premijera u osam godina, Mark Carney smanjio je carinu od 100 posto na kineska električna vozila, koju je 2024. uveo njegov prethodnik Justin Trudeau, u zamjenu za niže uvozne stope na kanadske poljoprivredne proizvode. Nakon toga, Trump je zaprijetio uvođenjem carine od 100 posto Kanadi, što je Carney nazvao blefom. „Srednje sile moraju djelovati zajedno, jer ako nismo za stolom, naći ćemo se na jelovniku“, poručio je Carney u Davosu.
Veliki korak napravio je i Keir Starmer, postavši prvi britanski premijer u Kini nakon osam godina zategnutih odnosa. Ove sedmice, Starmer i Xi pozvali su na strateško partnerstvo. Posjeta je rezultirala nizom poslovnih dogovora, uključujući niže kineske carine na škotski viski i 30-dnevno putovanje bez viza za britanske turiste.
Nedavno su u Kini boravili i finski premijer Petteri Orpo, francuski predsjednik Emmanuel Macron, irski premijer Micheál Martin i južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung. Sada se očekuje i posjeta njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je zauzeo oštriji stav prema Kini od svojih prethodnika i namjerava se pozabaviti trgovinskim deficitom i ovisnošću o kineskim sirovinama.
Dok se američki saveznici približavaju Pekingu, neki analitičari upozoravaju na opasne podjele na Zapadu. „Bit će nemoguće da se SAD i zapadne zemlje ujedine kako bi, prema potrebi, izolirale Kinu ili postavile i provele uslove za saradnju“, zaključio je Scott Kennedy iz Centra za strateške i međunarodne studije.
Foto: ilustracija
