U Vijećnici manifestacija "Sjećanje": Dan otvorenih vrata

U sarajevskoj Vijećnici, koja je jedan od simbola grada, danas se održava manifestacija "Sjećanje", Dan otvorenih vrata.

Jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, sarajevska Vijećnica, usljed granatiranja sa srpskih položaja zapaljena je u noći s 25. na 26. august 1992. godine, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji BiH. 

U Vijećnici je danas izložena postavka o predmetima koje je Gradska uprava povjerila Zemaljskom muzeju BiH i Historijskom arhivu za vrijeme obnove. U saradnji s gradskom Vijećnicom ove dvije institucije su ih izložile danas u sklopu manifestacije Sjećanje. Postavka će biti izložena sedam dana. 

Također, otvorena je i izložba umjetničkih radova o Vijećnici autorice Šemse Gavrankapetanović. Izložba će biti otvorena do 4. septembra 2018. 

Amila Rančić, studentica Muzičke akademije, izjavila je kako na poziv gradske Vijećnice u proteklih mjesec dana je svirala klavir u Vijećnici. 

Svira klavir i tokom programa Dan otvorenih vrata koji će trajati danas do 17 sati, a ulaz je besplatan. 

”Za mene je to prilično bitno i jako mi je drago što sam ostvarila ovakvu saradnju”, rekla je Rančić dodavši kako svira uglavnom klasična djela. 

Smatra kako su djela Mozarta, Bethovena i Bacha prikladna za atmosferu u Vijećnici.

Studenti Likovne akademije crtaju razglednice na kojima su predstavljeni motivi Vijećnice i tome slično. 

Njena unutrašnjost je gotovo potpuno uništena u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja sa srpskih položaja koji su Sarajevo držali opkoljenim. Rekonstrukcija Vijećnice je počela 1996. godine, a ponovo je obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine.

Sarajevska Vijećnica otvorena je 20. aprila 1896. godine i od tada je svjedok svih događaja u glavnom gradu BiH. Od tada simbol grada Sarajeva svjedoči svim događajima koji su duže od stoljeća zadesili Sarajevo.

Prvobitno je bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora.

Nakon toga postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.

Mnoge stvari unutar ove ljepotice su specifične. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake.

Starom izgledu Vijećnice doprinijele su i brojne stvari koje su iz nje spašene i sačuvane, pa je tako najveći broj predmeta pronađen u Zagrebu i Beču u muzejima.

Iako je sve u njoj novo, Vijećnica i danas odiše periodom u kojem je i napravljena. U njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti i rariteti, za koje su napravljene prostorije s posebnom temperaturom i vlažnosti za njihovo što bolje očuvanje.

Nedavno je otvorena i suvenirnica u kojoj posjetioci mogu kupiti predmete koji će ih sjećati na posjetu instituciji što je svjedok mnogim dešavanjima tokom dužeg vremenskog perioda. 

Izvor: