Zabrana solarija u FBiH na čekanju: Dermatolozi razočarani Vranićem, pitaju kada će doći na red prevencija melanoma

.
Mlađi od 18 godina u zemljama Evrope, regije, a od 2019. i u entitetu RS po zakonu ne mogu u solarij, koji je visoko pozicioniran okidač za nastanak melanoma, najsmrtonosnijeg raka kože, dok se na području Federacije BiH i Brčko distrikta još uvijek čeka na takav propis.

Foto: ILUSTRACIJA

Još krajem 2019. tadašnje Udruženje za prevenciju i borbu protiv melanoma u BiH predalo je zahtjev sa pratećom dokumentacijom Federalnom ministarstvu zdravstva da se i mlađima od 18 godina na području Federacije BiH zabrani upotreba solarija, ali po tom pitanju do sada ništa nije urađeno - kaže mr. sci. med. dr. Hana Helppikangas, specijalista dermatovenerolog i predsjednica Euromelanoma za BiH i magistra nauka iz oblasti karcinoma kože.

 

Bh. građani spadaju u rizičnu grupu

 

Podsjetimo, Udruženje je, prilikom predaje dokumentacije, "tražilo da se zakonski regulira i da stariji od 18 godina, prije ulaska u solarij, moraju ispuniti upitnik i upoznati se sa činjenicom - šta im se može desiti nakon tog tretmana."

 

- Vjerovatno zbog pandemije, kojoj smo se morali svi posvetiti, nije se imalo vremena posvetiti ovim pitanjima. Mi smo deset godina radili javno zdravstvene humanitarne kampanje - Euromelanoma, gdje je cilj bio promijeniti svijest građanstva o UV zračenju i kako sigurno uživati u njemu, kao i pružiti u mjesecu maju, koji je inače mjesec borbe protiv melanoma, besplatne preglede. Tako smo spasili na hiljade života dijagnosticirajući melanom u ranom stadiju kada je spašen život. I danas često putem medija koji nam pomažu stalno ponavljamo o opasnostima koji donosi solarij. Jedino nam je ostalo da pozivamo građane da izbjegavaju odlaske u solarij, kao i boravak na suncu bez SPF zaštite, jer svi mi imamo madeže i svakodnevno smo izloženi UV zračenju. Ja u međuvremenu gledam da konkretno pomognem svima, pa sam proteklog mjeseca borbe protiv melanoma dvije subote radila besplatne preglede madeža građanima u apotekama. Važno je ljude informirati kako da se čuvaju, skrenuti im pažnju na rizike - dodaje Helppikangas.

Šta je do sada urađeno da se mlađima od 18 godina zabrani upotreba solarija, upitali smo i nadležne u federalnom ministarstvu zdravstva. No, odgovor do objavljivanja teksta nismo dobili.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dva do tri miliona ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, a 132.000 od melanoma, od čega godišnje umire 41.000 ljudi.

 

U svijetu, ovisno o geografskim područjima, broj novooboljelih raste između tri i sedam posto godišnje.

 

Najveća incidencija melanoma u svijetu je u Queenslandu u Australiji, a iznosi 55,8 na 100.000 stanovnika za muškarce i 41,1 na 100.000 za žene.

Ni naša zemlja nije pošteđena tog negativnog trenda, pa broj novoboljelih iz godine i godinu raste i u BiH.

 

Na osnovu istraživanja u magistarskom radu dr. Helppikangas, koje je obuhvatilo 6.562 ispitanika o učestalosti karcinoma kože, a na osnovu prikazanih rezultata, zaključeno da je među ispitanicima bio dominatan ženski spol (62.9 posto), te da je prosječna starost ispitanika bila 45 godina i da je među njima, najveći postotak visokoobrazovanih.

 

- Teške opekotine od sunca prije navršenih 18 godina života imalo je 1.285 ispitanika (19.6 posto). Analizom upotrebe fotoprotektivnih krema možemo zaključiti da jako mali postotak ispitanika (15.2 posto) u svakodnevnom boravku na suncu više od sat koristi zaštitnu kremu. Samo u slučajevima kada se namjenski izlažu suncu i to polovina ispitanika (3.107 ispitanika od čega 2.269 žena) koristi zaštitnu kremu, dok 13.9 posto ispitanika nikada ne koristi zaštitna sredstva. Solariji su znatno više koristile žene, 92.7 posto u odnosu na muški spol te su bile sa 32 godine prosječne starosti znatno mlađe od ostatka uzorka. I pored činjenice da je veliki dio ispitanika visokoobrazovan, insuficijentna je upotreba adekvatne i pravilne UV protekcije – navela je Helppikangas.

Nametnuti ideal ljepote učinio je da sve više mladih koristi solarij, što je i razlog da preko noći "niču" saloni ljepote, koji nude ovu vrstu usluge, ali čiji je kvalitet, kako upozoravaju ljekar dermatolozi, često upitne kvalitete. Ljekari ističu da svako ko koristi solarij ima dvostruko veći rizik za nastanak melanoma u životu.

 

No koliko naše nadležne vlasti misle i o ovom zdravstvenom problemu najbolje pokazuje primjer Harisa Vranića, ministra zdravstva Kantona Sarajevo, koji je pokrenuo preventivne preglede ranog otkrivanja raka dojke, grlića maternice i debelog crijeva, za šta je izdvojeno 750.000 KM. Dermatolozi, među kojima je i predsjednica Euromelanoma BiH, s pravom se ljute na Vranića, i pitaju ministra - "kada će na red doći program prevencije melanoma".

 

- Podržavam sve preventivne preglede, ali jako sam nesretna što se u taj program nije uvrstio i besplatni pregled-screening svih madeža i ostalih sumnjivih promjena na karcinom kože, osobito na melanom, kako bi nam se olakšalo ono što mi sami radimo već godina. Mi trebamo i edukaciju djece o UV zračenju, jer svaka opekotina u djetinjstvu je dvostruko veći rizik za nastanak melanoma poslije u životu - naglašava Helppikangas.

 

Iako još uvijek na nivou države ne postoji valjani registar oboljelih, Helppikangas tvrdi da Bosanci i Hercegovci spadaju u rizičnu grupu ljudi za nastanak ove bolesti.

- Ispunjavamo sve rizične kriterije, a to je da smo svijetle puti, imamo jako veliki broj madeža po tijelu, nemamo razvijenu svijest zaštite kože od ultravioletnog zračenja, ne samo ljeti, nego tokom cijele godine, a naročito mladi. Nikada ne treba zaboraviti da je melanom najagresivni karcinom u humanoj patologiji, jer ako se ne dijagnosticira na vrijeme, sklon je jako brzom širenju, tj. metastaziranju. Svačiji život je dragocjen, ali ne može vam biti svejedno ako vam umre mlada osoba od 19 godina samo zato što nije na vrijeme pregledala svoj madež iz kojeg je nastao agresivni melanom - naglašava Helppikangas.

 

Dr. Zejna Velagić, dermatovenerolog, kaže "kako ultravioletne zrake (UV), koje emitira solarij, štetno djeluje na kožu, uzrokujući preuranjeno starenje kože, pjege, bore, ali i karcinom".

- Solarij može uzrokovati više karcinoma kože, a najinvazivniji je melanom, najsmrtonosniji rak općenito. No nažalost mnogi koji koriste te usluge, a među njima je najviše mladih djevojaka, ili su potpuno neinformisani o štetnosti solarija ili jako malo znaju o tome, pa im je takva usluga postala redovna kao kada idu kozmetičaru da očiste lice. Dakle, za savremenu djevojku danas je gotovo nemoguće učiniti pripremu za more, a da ne ode i u solarij - napominje Velagić.

 

Šta kažu i inspekciji

 

Prema njenim riječima, "svako tamnjenje kože znak je da se naša koža morala potruditi da se odbrani od štetnih UV zraka, pa samim tim je produkovala više melanina".

 

- U dermatologiji je opće poznato da svako izlaganje solariju, a naročito prije 18 godine života, rizik za pojavu melanoma povećava za 43 posto, što je najbolji razlog da svi o tome ozbiljno razmislimo. Dakle, bio aparat nov ili star te redovno neodržavan, sasvim je svejedno, kada je u pitanju melanom. Naravno da su rizici još veći, pa čak i da osoba dobije opekotine kod solarija koji se ne servisiraju redovno, odnosno čije se lampice ne kontroliraju i zamjenjuju - istakla je Velagić.

 

U Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove KS kažu kako su sanitarni inspektori početka godine, a posebno pojačanim intenzitetom tokom februara, marta i aprila, izvršili ukuno 134 inspekijska nadzora u kozmetičkim i frizerskim salonima na području KS.

 

- Kada je riječ o uređajima za pružanje usluga (kao što je solarij), nadležnost sanitarnih inspektora je vršenje pregleda higijene opreme i vođenje evidencije čišćenja i dezinfekcije. U izvještajnom periodu sanitarni inspektori su u 134 provedena nadzora za utvrđene nedostatke izdali 71 rješenje o otklanjanju nedostataka, jedno rješenje zabrane rada objektu zbog neposjedovanja rješenja nadležnog organa te četiri rješenja zabrane prometa zdravstveno neispravnim proizvodima. Izdata su i tri prekršajna naloga u novčanom iznosu od 3.225 KM - navode u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove KS.

Prema njihovim riječima, "najčešći razlozi za izricanje navedenih mjera su: subjekt nadzora ne vodi evidenciju o svakodnevnoj dezinfekciji i čišćenju, nezadovoljavajuće sanitarno - higijensko stanje u objektima u kojima se pružaju frizersko - kozmetičke usluge, radnici bez sanitarne knjižice i preparati nepotpuno delarisani".

 

Podsjetimo, Zakonom koji je stupio na snagu u RS propisano je da u solarij ne smiju ni oni koji su bolovali ili boluju od raka kože, osobe sa oboljenjima praćenih osjetljivošću na UV zračenje i toplotu, te oni koji piju lijekove osjetljive na UV zračenje, poput antibiotika, antidepresiva, lijekova protiv akni, citostatika, diuretika i antihipertenziva, ali i osobe koje, zbog reumatskih oboljenja i migrena, troše lijekove protiv bolova.

 

Za sve one koji ga se ne budu pridržavali, zakonom su propisane novčane kazne, a kreću se od 500 do 1.500 KM za radnike, te 1.000 do 3.000 maraka za pravna lica.