Riječ je o obrascu dobro poznatom svima koji prate Trampov odnos prema moći
Čak i prema vlastitim, često nepredvidivim standardima, kolebanje Donalda Trampa (Donald Trump) oko Grenlanda posljednjih sedmica bilo je neuobičajeno i znakovito, piše New York Times. U kratkom periodu Tramp je insistirao na najvećem teritorijalnom proširenju u historiji Sjedinjenih Američkih Država, da bi potom, bez jasnog objašnjenja, odustao, prijetio saveznicima, pa se povlačio.
Kao i mnogo puta ranije, Tramp je krenuo s maksimalističkim zahtjevom. Ovoga puta tražio je da mala evropska država ustupi ogromno, ledeno područje u ime američke nacionalne sigurnosti. Time je očigledno testirao granice atlantskog saveza, sugerirajući da je predaja teritorije mala cijena koju bi, kako je poručivao, "manje sile" trebale platiti za nastavak američke zaštite.
Tržišta pala, saveznici se pobunili
Riječ je o obrascu dobro poznatom svima koji prate Trampov odnos prema moći, izgrađenom još u njujorškom svijetu nekretnina i kasnije prenesenom u Bijelu kuću – oslanjanje na zastrašivanje i stalno držanje protivnika u stanju nesigurnosti.
- Želimo komad leda da bismo zaštitili svijet, a oni nam ga ne žele dati - požalio se Tramp na Dansku u obraćanju svjetskoj eliti u Davosu, u Švicarskoj, dodajući s dozom prijetnje: "Možete reći da i bit ćemo vam veoma zahvalni. Ili možete reći ne, a mi ćemo zapamtiti."
Međutim, ove sedmice Tramp je naišao na granice vlastite politike pritiska. Nakon prijetnji novim carinama, tržišta su naglo pala, što je uvijek nešto što privlači njegovu pažnju. Saveznici su se pobunili, ovoga puta otvoreno. A kada se predsjednik u četvrtak navečer vratio u Vošington, bilo je jasno da je za sobom ostavio ozbiljnu štetu po zapadni savez.
Tramp ponudio nejasno objašnjenje
Kada je došlo do povlačenja, Tramp je ponudio tek vrlo neodređeno objašnjenje. U srijedu navečer na društvenim mrežama objavio je da je postignut "okvir budućeg dogovora", koji ne podrazumijeva potpuno američko vlasništvo.
Dan kasnije, tokom razgovora u predsjedničkom zrakoplovu, iznio je ideju nalik dugoročnom zakupu, koji bi omogućio proširenje američkih vojnih baza na Grenlandu, pri čemu bi "rok trajanja bio beskonačan", a SAD bi mogle "raditi šta god žele".
Upitan na koji bi način takav aranžman proširio američka prava u odnosu na sporazum iz 1951. godine, koji već Sjedinjenim Američkim Državama daje gotovo neograničene ovlasti za stacioniranje vojske, projektila, aviona i mornarice na Grenlandu, Tramp ga je opisao kao "mnogo velikodušniji dogovor".
Naravno, postoji mogućnost da je Trampovo odustajanje od zahtjeva za vlasništvom samo privremeno. No dugoročna cijena već je vidljiva, iako ju je teže precizno izmjeriti. Iako se povukao, Tramp je, prema ocjenama analitičara, nanio ozbiljnu štetu poretku uspostavljenom nakon Drugog svjetskog rata, koji je sam Vašington oblikovao.
Unutarnji neprijatelj
Taj sistem je, uprkos brojnim manama, više od sedam decenija pomagao u sprečavanju direktnih sukoba supersila, istovremeno donoseći Sjedinjenim Američkim Državama ogromne prednosti, šireći njihov globalni doseg i jačajući njihovu moć, navodi New York Times.
Nakon Grenlanda, atlantski savez više neće biti isti. Percepcija načina na koji Amerika namjerava koristiti svoju vojnu i ekonomsku moć promijenila se, možda i trajno.
Po prvi put od završetka Drugog svjetskog rata, država koja je stvorila savremeni sistem međunarodnih odnosa sedmicama je prijetila upotrebom vojne i ekonomske sile radi proširenja vlastitih granica. Mnogim Evropljanima Vošington je iznenada počeo izgledati kao unutarnji neprijatelj.
- Načelo koje stoji iza ovih prijetnji duboko je uznemirujuće. Zabrana osvajanja ključna je odlika svijeta nakon 1945. godine i pomogla je očuvanju mira među velikim silama. Žudnja za Grenlandom i prijetnje njegovim preuzimanjem, možda čak i silom, to podrivaju - izjavio je Ričard Fonten (Richard Fontaine), direktor Centra za novu američku sigurnost i bivši savjetnik pokojnog senatora Džona Mekejna (John McCain).
Do kraja sedmice evropski saveznici postavljali su ista pitanja: zašto je Tramp izazvao toliku dramu samo da bi se potom povukao? Je li potencijalna dobit uopće vrijedila rizika? I kako je, u vremenu brojnih globalnih prijetnji – od kineskog pritiska na Tajvan do ruskih ambicija u Evropi – Grenland postao najhitnije sigurnosno pitanje za Vašington?
- Otuđivanje saveznika ima svoju cijenu - rekao je Fonten, dok se korist od vlasništva nad Grenlandom, kako je naveo, "čini minimalnom".
Kanadski premijer bio posebno izravan
Otuđenje je stvarno i opipljivo, ističe New York Times. Saveznici su počeli govoriti o strategijama preživljavanja u svijetu u kojem se na Vošington više ne može u potpunosti osloniti. "Sada smo deeskalirali. Ali očito, ovo još nije gotovo", priznao je finski predsjednik Aleksander Stub (Alexander Stubb) za CNN.
Dok su neki lideri oprezno govorili o očuvanju "poretka utemeljenog na pravilima", izbjegavajući direktan sukob s Trampom, jedan je bio posebno otvoren – kanadski premijer Mark Karni (Mark Carney), bivši guverner centralne banke, koji je u Davosu iznenadio publiku svojom direktnošću.
- Svakog dana nas podsjećaju da živimo u eri rivalstva velikih sila. Da poredak zasnovan na pravilima blijedi. Da jaki rade ono što mogu, a slabi trpe ono što moraju - poručio je Karni.
Saveznici nemaju luksuz samostalnog puta
Američki saveznici suočeni su s neugodnim izborima. Jedno je zaključiti da se Sjedinjenim Američkim Državama više ne može vjerovati, ali je sasvim drugo pronaći održivu alternativu. Teško je tvrditi da najveći američki saveznici, uključujući Britaniju, Francusku i Njemačku, mogu sebi priuštiti potpuno samostalan put.
Ne postoji zamjena za sigurnosni sistem u kojem SAD stoji u središtu njihove odbrambene strategije, potkrijepljen američkim nuklearnim arsenalom. Tramp ih često podsjeća na tu činjenicu, ističući da je NATO, kako redovno govori, "ništa" bez američke moći u svojoj srži.
No nakon Grenlanda, evropski lideri imaju opravdan razlog da se pitaju gdje bi Trampovi zahtjevi mogli pasti sljedeći put. Prošlog proljeća tvrdio je da Kanada treba postati 51. američka savezna država. Taj zahtjev zasad nije obnovio, ali je otvoreno zaprijetio Karniju.
- Kanada živi zahvaljujući Sjedinjenjenim Američkim Državama. Zapamti to, Mark, sljedeći put kada budeš davao izjave - poručio je Tramp.
