Podaci Centralne banke BiH pokazuju da nenamjenski (potrošački) krediti čine više od 70% svih zaduženja, a njihova vrijednost je u posljednjih pet godina porasla za više od trećine. Za razliku od stambenih ili auto-kredita, potrošački zajmovi najčešće idu na tekuću potrošnju: hranu, režije, lijekove.
Inflacija dodatno pritišće kućne budžete. Prema Agenciji za statistiku BiH, julska inflacija iznosila je 4,8%, najviša u posljednje dvije godine. U odnosu na 2021, prosječne cijene su više za oko trećinu, dok je hrana poskupjela preko 50%.
Sindikati bilježe pad kupovne moći i rast zaduženosti radničkih porodica. Brojevi su neumoljivi: prosječna plata u RS-u od oko 1.555 KM pokriva tek oko 55% potrošačke korpe, dok u FBiH prosječna plata od 1.628 KM pokriva oko 47% mjesečnih troškova četveročlane porodice.
Slika svakodnevice je slična širom zemlje: kartice, minusi i potrošački krediti postali su most između dvije plate. Ali taj most je sve skuplji i sve klimaviji.
Bez rasta realnih primanja, jasnih mjera protiv prekomjernog poskupljenja i sigurnosne mreže za prezadužene, “život na kredit” ostaje realnost – i rizik – većine u BiH.
