Ako ste alergični na ambroziju, ovu vrstu hrane (nažalost) morate prekrižiti

alergije

Alergijski protein je sličan nekom alergenom proteinu u hrani - svaki put kad pojedemo određenu namirnicu, organizam će burno reagirati jer misli da je to pelud.

Kao da nije dovoljno nositi se sa simptomima peludne alergije, oko deset posto alergičara pati i od križnih alergija, što znači da imaju neugodne simptome ne samo na drveće, trave i korove nego i na pojedine namirnice. To je zato što su, primjerice, alergeni proteini peluda vrlo slični alergenim proteinima u voću, povrću, orašastim plodovima i sjemenkama. Zbog toga ih naš imunosni sustav ne raspoznaje, već ih napada istom mjerom, odnosno kako u organizmu postoji senzibilizacija na pelud, a alergijski protein je sličan nekom alergenom proteinu u hrani, svaki put kad pojedemo određenu namirnicu, organizam će burno reagirati jer misli da je to pelud.


Orašasti plodovi

Tako osobe koje su alergične na travu mogu imati alergiju i na lubenicu, dinju krumpir, rajčicu, kivi, naranču, kikiriki, grašak, lješnjak, peršin i trešnju. Isto tako osobe koje burno reagiraju na ambroziju simptome mogu olakšati ako u periodu cvatnje ambrozije ne jedu krastavce, tikvice, lubenicu, dinju i banane. Preporučuje se izbjegavati i orašaste plodove u razdoblju pojačane vegetacije i raširenosti peluda.

Peludna alergija na brezu i ambroziju za 55 posto podiže rizik od istovremenih alergija i na jabuku, breskvu i med.

 

Reakcija je najčešće svrbež, pečenje i crvenilo usana i kože oko usana te oticanje i žarenje sluznice usta, što nazivamo oralnim alergijskim sindromom, udružena s peludnom groznicom, odnosno upalom nosne sluznice. Reakcije se mogu dijelom ublažiti termičkom obradom namirnica ili njihovim izbjegavanjem u peludnoj sezoni.


Alergija na mlijeko

Osim križnih alergija, nevolje mogu izazivati i različite namirnice. Primjerice, ako netko ima alergiju na celer, moguće je i da je alergičan na mrkvu i pelin ili ako netko pati od alergije na brezu, moguće je da ima i alergiju na pelin i celer. U podlozi su tzv. panalergeni kao što su profilin i LTP protein (engl. lipid transfer protein), utvrđeni kod voća, trava i povrća.

Alergija na kikiriki ujedno nosi rizik od razvoja alergije na grašak i leću. Ako netko ne podnosi orahe, vjerojatnije je da neće podnositi ni lješnjake i brazilske oraščiće. U velikom postotku (92 posto) alergija na kravlje mlijeko znači i alergiju na kozje mlijeko. Jednak je postotak rizika i kod alergija na dinju pa će osobe koje su alergične na ovo voće biti alergične i na lubenicu, bananu i avokado.
Uputno je tijekom peludne sezone, odnosno konkretnog rasta i cvatnje drveća, trava i korova izbjegavati cjelovito voće, čak i sirovo. Kuhanjem i pirjanjem gubi se alergijski potencijal križnih alergija, a isti učinak postiže se i ako se voće i povrće reže, riba ili cijedi u kašasti sok.
 


Najčešće križne reakcije između peluda i namirnica:

  • trave - lubenica, dinja, krumpir, rajčica, kivi, naranča, kikiriki, grašak, lješnjak, peršin, trešnja
  • platana - lješnjak, jabuka, salata, kukuruz, kikiriki, slanutak
  • pelin - mrkva, celer, pastrnjak, mango, suncokretove sjemenke, začini, med
  • breza - breskva, marelica, šljiva, kruška, jabuka, badem, trešnje, mrkva, celer, krumpir, kivi, lješnjak, orah, mango, korijandar, kim, komorač, anis, kikiriki, pšenica
  • ambrozija - krastavac, tikvice, lubenica, dinja, banana
     
Izvor: