Novo istraživanje sugeriše da bebe koje tokom prve godine života odrastaju uz psa u domaćinstvu mogu imati manje povišene temperature, upala uha i potrebe za antibioticima.
Istraživači u Finskoj analizirali su prašinu iz domova u kojima žive i psi i uporedili nalaze sa zdravstvenim podacima za oko 368 beba. Prema rezultatima, mikrobi koje psi unose u dom preko dlake, kože i sline mogli bi objasniti do četvrtine zaštitnog efekta koji vlasništvo psa ima tokom prve godine djetetovog života.
Naučnici su izdvojili osam mikroba iz kućne prašine povezanih s boljim zdravljem beba. Među njima je bakterija Collinsella, koja se nalazi u crijevima pasa i mačaka, a povezana je s većim brojem zdravih sedmica, manjom upotrebom antibiotika te manje upala uha i povišene temperature.
Ranija istraživanja pokazala su i da ova bakterija doprinosi većoj raznolikosti crijevne flore kod beba, što može biti povezano s manjim rizikom od alergija i astme. Autorica istraživanja i pedijatrica Jenni Maki rekla je:
"Predloženo je da bi u budućnosti moglo biti moguće mijenjati kućnu mikrobiotu na načine koji podržavaju zdravlje. Naše istraživanje pokazuju da oni koji imaju psa to već danas čine".
Najizraženija povezanost u novom istraživanju zabilježena je za bakteriju pasteurella, koja se nalazi u ustima i disajnim putevima pasa i mačaka, a povezana je s kraćim trajanjem bolesti praćenih temperaturom. Glavna istraživačica Anne Karvonen upozorila je da su respiratorne infekcije u ranom djetinjstvu važan faktor rizika za astmu te dodala:
"Kada se dio respiratornih infekcija kod djece može spriječiti mikrobima povezanim sa psima, to može smanjiti i rizik da dijete kasnije razvije astmu".
Istraživači navode da dio koristi može biti povezan i s drugim faktorima, poput češćeg boravka napolju uz psa. Uz to, raniji radovi pokazali su da djeca koja se češće razbolijevaju u prve tri godine života kasnije imaju veću vjerovatnoću novih bolesti i potrebe za antibioticima.
Foto: Cazin.net/CGPT
