Vječita dilema: Trebaju li djeca jesti slatkiše

Ugljikohidrati uneseni hranom u probavnom sistemu pretvaraju se u glukozu, koja putuje u krv, a tijelu služi kao gorivo.

Djeca, koja su vrlo angažirana u igri, mogu postati tužna i razdražljiva, a raspoloženje im se vrlo brzo popravi ukoliko popiju slatko piće ili pojedu čokoladu.  

Ako bi djeca sama planirala svoje obroke, vjerovatno bi se u najvećoj mjeri odlučila za slatka jela. Djeca se danas nedovoljno kreću pa se višak energije unesene hranom pohranjuje u potkožnom masnom tkivu.

Kada bi se i kretala srazmjerno unosu takvih namirnica, poželjno bi bilo da energiju nadomjeste složenim ugljikohidratima kojih nema u poslasticama. Stručnjaci kažu da djeci treba dati slatkiše, ali pod kontrolom.

Roditelji bi uvijek trebali imati na umu da slatkiši:

- Daju obilje energije, a siromašni su vitaminima, mineralima i antioksidansima;

- Iz prehrane izbacuju druge namirnice, čime se gubi objektivan osjećaj gladi;

- Utječu na promjenu raspoloženja;

- Imaju visok glihemijski indeks, što ih svrstava u manje poželjne namirnice;

- Štete zubima i kostima;

- Nepovoljno utječu na crijevnu floru.

Potrebno je držati količinu namirnica bogatih brzim šećerom pod nadzorom. Zato s djecom treba razgovarati o količini slatkiša koju su pojela tokom dana te dogovoriti raspored kako bi se izbjegle nepovoljne posljedice pretjerivanja u prazničnim čarolijama.

Hrana bogata vlaknima smanjuje iskoristivost šećera, pa je potrebno planirati obroke koji sadrže:

- Mahunarke (grah, leća, slanutak), koje treba konzumirati u obliku supa, variva, glavnih jela, salata;

- Supe od povrća;

- Salate;

- Kuhano lisnato povrće;

- Prirodne sokove;

- Dječije čajeve.